Od neispravnih proizvoda do mikroplastike: Šta danas ugrožava sigurnost hrane u BiH?

U vremenu kada se sve češće govori o povlačenju spornih proizvoda s tržišta, pitanje sigurnosti hrane postaje važnije nego ikada.Svjesni mogućih rizika, građani danas sve pažljivije biraju namirnice, provjeravaju rokove trajanja i deklaracije, a mnogi prednost daju domaćim proizvodima, vjerujući da tako na svoje stolove donose provjereniji i kvalitetniji izbor.

- Često mliječni poizvodi budu da im je po 10 dana prošao rok, još ih stave naprijed, oni što su uredni stave pozadi. Međutim, generalno hrana je zatrovana ovom mikroplastikom, razne hrane, plastične boce, sve to vremenom skuplja mikroplastiku, ona se taloži u našem organizmu. Mi to prije nismo znali, sve bi trebali držati u staklenim bocama, teglama..

- Voće ne kupujem, imam voće, paradajz kad ga kupim potopim ga ostavim, ogulim, snalazim se.

- Datum gledam, ako prođe rok na licu mjesta reagujem. Obavezno čitam deklaracije, bolest me natjerala.

Da oprez potrošača nije bez razloga potvrđuju i nedavni slučajevi povlačenja hrane s tržišta. Među njima su i kruške porijeklom iz Belgije, kod kojih su laboratorijskim analizama utvrđeni ostaci hlorata iznad dozvoljenih vrijednosti.

"Promptne su reakcije i uvijek imamo pozitivnu povratnu reakciju u smislu da nas obavijeste inspektori šta su uradili i našli, to je taj inspekcijski dio posla. Drugi dio je su subjekti u poslovanju hranom najodgovorniji za sigurnost hrane, oni proizvode hranu, prerađuju, skladište, distribuiraju, znači njima pripada najveća odgovornost, da u slučaju hrane koja je neispravna da alarmira sve distributivne lance gdje tu robu prodao", kaže Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane.

Osim vidljivih prijetnji poput neispravnih ili kontaminiranih proizvoda, stručnjaci sve više upozoravaju i na one koje golim okom ne možemo uočiti. Jedan od rastućih izazova je mikroplastika, sitne čestice plastike koje dospijevaju u vodu, tlo i prehrambeni lanac. Istraživanja pokazuju da se mikroplastika može pronaći u različitim namirnicama, od morskih plodova , soli do flaširane vode.

"Naše labaratorije su spremne i mogu da rade, mogu da izvrše detekciju i u pojedinim slučajevima i kvantifikaciju mikroplastike. U suštini, treba donijeti propis, da bude na snazi i da se taj propis primjenjuje", navodi Tanković.

Posebnu pažnju kada je riječ o sigurnosti hrane zahtijevaju namirnice životinjskog porijekla. Zato je u ovom segmentu prehrambenog lanca od presudnog značaja redovna veterinarska kontrola, laboratorijske analize i poštivanje propisanih standarda, kako bi se na tržištu našli isključivo zdravstveno ispravni proizvodi.

"Mi uzimamo uzorke naminica animalnog porijekla, briseve koji uključuju radnu okolinu, površine. To mogu biti daske za rezanje, zidovi, podovi u postrojenjima, mesnicama, ruke djelatnika, ne mogu iznositi imamo li problematičnih nalaza, i na šta se odnose, ali to su neke kritične točke, tako bih rekao", ističe Luka Laura, v.d. direktora Veterinarskog zavoda HNK.

Stručnjaci upozoravaju da najveći izazov predstavljaju klimatske promjene. Sve češći periodi ekstremnih vrućina, suše, poplava i drugih vremenskih nepogoda utiču na proizvodnju hrane, ali i stvaraju povoljnije uslove za razvoj štetnih mikroorganizama, bolesti i kontaminanata.

"Kroz decenije promjene vremena, mijenja se način proizvodnje hrane, te promjene izazivaju degradaciju zemljišta, pomjeraju se godišnja doba, mijenja se vrijeme sjetve, zbog toga je jako bitan rad s poljoprivrednicma da razumiju kakav učinak klimatske promjene imaju na samu proizvodnju", pojašnjava Nabil Gangi, zamjenik regionalnog predstavnika FAO-a za Evropu i Aziju.

Zbog toga sigurnost hrane više nije samo pitanje kontrole proizvoda, već i prilagođavanja cijelog prehrambenog sistema novim klimatskim uslovima.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad