Od novih kriptiranih aplikacija do virtuelnih valuta: Koliko je BiH spremna na izazove cyber kriminala?

AIRE Centar

Neusklađenost i nedostaci zakonodavstava, te manjak resursa i stručnjaka, samo su neki od izazova koji sprečavaju pravosuđe i istražne organe da adekvatno odgovore na krivična djela u digitalnom prostoru. Uprkos tome, u posljednjem periodu načinjen je značajan napredak, a uskoro možemo očekivati i prve presude u predmetima u kojima su korišteni dokazi dobijeni putem Sky ECC i ANOM kriptiranih aplikacija, zaključeno je na stručnom seminaru „Dokazivanje krivičnih djela cyber kriminala i elektronski dokazi“, koji je održan u Sarajevu. AIRE centar i Centar za edukaciju sudija i tužitelja Federacije Bosne i Hercegovine, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, okupili su preko 50 predstavnika ključnih institucija pravosudnog lanca, odnosno sudova, tužilaštava, policije, te stručnjake iz BiH.

Kriptirane aplikacije dostupne su svima — i već uveliko olakšavaju razmjenu informacija i trgovinu ilegalnim proizvodima, poput narkotika i oružja, upozorio je Vahidin Đaltur, sudski vještak i ekspert za digitalnu forenziku. U sudskim postupcima već se koriste informacije pribavljene putem kriptiranih aplikacija SKY ECC i ANOM, ali su se u međuvremenu u upotrebi pojavile nove, poput Cyphr i Cyber Dust.

“Prva prepreka koja se javlja tokom vještačenja u predmetima krivičnih djela cyber kriminala jeste zaštita elektronskog uređaja putem šifre koju korisnik postavlja, a bez koje je jako teško ili skoro pa nemoguće pristupiti potrebnim elektronskim dokazima. Druga prepreka su nove enkripcijske metode (šifriranje) koje se koriste pri razmjeni i pohrani elektronskih podataka na uređajima, a posebno ukoliko su isti obrisani. Renomirani komercijalni programi, koje agencije za sprovođenje zakona koriste za vještačenje elektronskih uređaja i podataka na njima, su vrlo limitirani kada je potrebno izvršiti vraćanje i rekonstrukciju obrisanih podataka”, pojasnio je Đaltur.

Uslijed rastućeg značaja digitalnih finansija u svakodnevnom životu građana i građanki, kriptovalute, odnosno virtuelne valute, sve češće se dovode u vezu sa krivičnim djelima. Ipak, na putu ka efikasnim i koordinisanim mjerama prevencije, istraga i procesuiranja kriminalnih aktivnosti koje uključuju kriptovalute, pred BiH je i dalje niz izazova: neuređenost i neusklađenost relevantnih zakonodavstva, tehničke prepreke, te nedovoljan broj obučenih i opremljenih istražnih tijela, upozorio je Mladen Hrstić, zamjenik glavne tužiteljice Kantonalnog tužilaštva Široki Brijeg. Donošenjem državnog Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, napravljen je važan korak u usklađivanju sa standardima Evropske unije.

“Ove izmjene će značajno utjecati na prevenciju pranja novca i terorističkih aktivnosti, međutim radi se o preventivnom zakonu, koji nije procesni zakon koji bi se izravno mogao primijeniti u kaznenom zakonodavstvu, ali isti može predstavljati smjernice u pogledu nužnih dopuna i izmjena kaznenog zakonodavstva u BiH po pitanju definiranja virtualnih i kritpto valuta”, pojasnio je Hrstić.

Posljednjih godina sve se češće koriste elektronski dokazi pribavljeni putem međunarodne pravne pomoći u krivičnim postupcima, objasnio je Darko Soldat, tužitelj Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, te ukazao kako su pojedini sudovi već prihvatili ove dokaze kao zakonite.

“Na taj način razjašene su određene neistine plasirane u stručnu javnost da se radi o nezakonitim dokazima, jer su Sky ECC komunikacije pribavljene u Francuskoj na osnovu odredbi Zakonika o krivičnom postupku Republike Francuske, a ANOM poruke u Sjedinjenim Američkim Državama na osnovu Federalnih pravila krivičnog postupka. Očekuje se da će prve meritorne presude nakon provedenog glavnog pretresa sa ovim dokazima kao zakonitoj dokaznoj građi donijeti Sud Bosne i Hercegovine i Kantonalni sud u Sarajevu”, kazao je Soldat.

Kompjuterski zločini imaju značajne sigurnosne, ali i ekonomske implikacije. Pogođeni su svi — od privatnih kompanija i vladinih institucija, do samih građana, upozorio je Srđan Mičić, istražitelj za borbu protiv kompjuterskog kriminala Federalne uprave policije.

“DDoS napadima (engl. Denial of Service ili napad uskraćivanja usluga ili servisa), BEC prevarama (engl. Business Email Compromise, odnosno kompromitacija poslovnog e-maila), i Phishingom (prevarama putem kojih se nastoji doći do povjerljivih podataka), su uglavnom pogođene privatne kompanije, dok su Ransomware napadom (u vidu štetnog softvera putem kojeg se korisniku uskraćuje pristup kompjuteru i drugim resursima, u cilju iznuđivanja otkupnine za uklanjanje ograničenja) ponekad pored privatnih kompanija pogođene i vladine institucije. Zloupotrebom podataka sa bankovnih kartica i drugim prevarama putem interneta pogođena su fizička lica, odnosno građani”, pojasnio je Mičić.

Digitalizacija utječe na sve aspekte modernog života, što također podrazumijeva organizovani kriminal, budući da sve veći broj kriminalaca koristi tehnologiju za planiranje i počinjenje krivičnih djela, pokazala su istraživanja AIRE centra.

“Dok, sa jedne strane, digitalni razvoj donosi nove izazove za pravosuđe, s druge strane, sve veća zastupljenost tehnologije otvara i nove mogućnosti za korištenje elektronskih dokaza i informacija. AIRE centar nastavit će podržavati pravosuđe BiH i regiona na tom putu”, kazala je Martina Raguž, projektna menadžerica AIRE centra.

Neizostavan segment napretka leži u edukaciji pravosudnih aktera, kako bi se unaprijedila svaka karika lanca pravde, te poboljšala međuinstitucionalna saradnju, što je ključno kako bi se na vrijeme reagovalo, a u konačnici i odvratilo od ovakvih zločina u budućnosti.

“Kompjuterski kriminal je jedan od najvećih izazova modernog svijeta. Suočavanje sa ovim izazovom iziskuje posebna znanja koja se konstantno moraju nadopunjavati. Zbog toga ove tema ima posebno mjesto u našem programu i zahvalni smo što imamo podršku AIRE centra, jednog od naših ključnih partnera”, zaključio je dr. Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužitelja FBiH.

U okviru događaja predstavljena je i publikacija “Posebne istražne radnje kao integralni dio finansijskih istraga krivičnih djela korupcije i organiziranog kriminala”, koja sadrži preporuke za učinkovito provođenje finansijskih istraga, kako bi se identificirali tokovi novca i otkrila nezakonito stečena imovina, a sve u cilju proaktivnog suzbijanja korupcije, organizovanog kriminala i drugih teških oblika kriminala.