Od Pireja do Zapadnog Balkana: Rastući utjecaj Kine u jugoistočnoj Europi

Kako se navodi u tekstu, u ekonomskom razvoju Zapadnog Balkana jasno je da se Kina pojavila kao jedan od najvažnijih aktera izvan EU u regiji, prvo kao bilateralni kreditor, a potom i kao izvor direktnih stranih ulaganja (FDI). Pojava Kine kao ovog važnog aktera ukorijenjena je u globalnoj financijskoj krizi 2008. godine, a ubrzana je naknadnom europskom krizom državnog duga. Nakon tih šokova, Grčka je bila prisiljena prikupiti sredstva putem privatizacije državne imovine - koja je uključivala i luku Pirej - kao posljednje sredstvo za servisiranje javnog duga. Tako je Kina uspjela osigurati manjinski udio u luci 2008. godine. Do 2016. godine Kina je uspješno stekla dvotrećinsko većinsko vlasništvo, učvršćujući značajnu kontrolu nad poslovanjem i strateškim smjerom luke.

Sistemski, brzo i učinkovito širenje Kine u regiji potaknula je i inicijativa 'Pojas i put' (BRI). Cilj ove inicijative, osnovane 2013. godine, bio je uspostaviti jaču ekonomsku i infrastrukturnu povezanost između Azije i Europe. S BRI-jem i lukom Pirej kao logističkim središtem, Kina je tako koristila zapadni Balkan kao "geopolitičku" odskočnu dasku – za iskorištavanje europskih tržišta.

Kineska strategija, naime, uspostavljanje ekonomskog otiska na Zapadnom Balkanu kao bilateralni kreditor i direktni strani investitor, posebno je vidljiva u Srbiji - sada je očito da je Kina identificirala Srbiju kao svoje glavno investicijsko središte na Zapadnom Balkanu. U 2023. godini, Srbija je činila 96 posto od ukupnih 5,6 milijardi eura kineskih direktnih stranih ulaganja na Zapadnom Balkanu. Većina tih ulaganja usmjerena je u industrije poput rudarstva, metala i niskotehnološke proizvodnje koje se često smatraju loše kvalitete ili spornima s ekološkog i društvenog stajališta. Ovdje se kao istaknuti primjeri mogu smatrati rudnik bakra Bor, tvornica guma Linglong, tvornica čelika Smederevo i projekt bakra i zlata Čukaru Peki. Kina se etablirala kao drugi najveći investitor u Srbiji, s udjelom od 31,3 posto svih direktnih stranih ulaganja, iza EU, koja je držala 39,6 posto ukupnog stanja izravnih stranih ulaganja na kraju 2024. godine.

'Sada je očito da je Kina identificirala Srbiju kao svoje glavno investicijsko središte na Zapadnom Balkanu'

Treba naglasiti da Kina također proaktivno jača svoje odnose sa Srbijom olakšavanjem bilateralnih sporazuma. Među njima, sporazum o slobodnoj trgovini između Kine i Srbije potpisan 2023. godine zaista ima jedinstven, simboličan karakter, budući da je to prvi sporazum o slobodnoj trgovini između Kine i neke zemlje u centralnoj i istočnoj Europi.

Također treba napomenuti da EU ostaje vodeći trgovinski partner za cijeli Zapadni Balkan - sa 70 posto ukupne trgovine regije. Trgovina između EU i Zapadnog Balkana značajno je porasla između 2011. i 2021., za oko 130 posto. Izvoz iz Zapadnog Balkana u EU porastao je za nevjerovatnih 207 posto u istom razdoblju. EU je također bez sumnje najveći strani investitor na Zapadnom Balkanu. U svim zemljama Zapadnog Balkana, udio EU u stranim izravnim ulaganjima iznosi preko 50 posto (s izuzetkom Kosova i Crne Gore).

EU također proaktivno pokušava potaknuti ekonomski rast u regiji dodjelom 6 milijardi eura, kao dio EU-ovog "Plana rasta" za Zapadni Balkan. Plan je uveden 2023. godine kako bi se podržali programi reformi vlada Zapadnog Balkana za četverogodišnje razdoblje, do 2027. Međutim, dubljim proučavanjem Plana rasta, uočljivo je da su samo 2 milijarde eura od tog iznosa stvarne podrške - preostale 4 milijarde eura namijenjene su kao zajmovi. To znači da komponenta podrška iznosi ukupno 500 miliona eura godišnje za cijelu regiju Zapadnog Balkana, što iznosi samo oko 0,3-0,4 posto godišnjeg BDP-a regije.

Za razliku od EU i Kine, američka ulaganja daleko su manje zastupljena na području Zapadnog Balkana, s izuzetkom Kosova - SAD čini preko 7 posto stranih direktnih ulaganja na Kosovu. Rusija ulaže niz različitih sredstava u regiju. S više od 10 posto stanja stranih izravnih ulaganja, Crna Gora ima najveći udio koji drži Rusija, dok Srbija i Bosna i Hercegovina imaju manje postotke.

"Iako je EU vitalni ekonomski partner za Zapadni Balkan, trenutno se bori održati svoj utjecaj u regiji“

Iako je EU vitalni ekonomski partner za Zapadni Balkan, trenutno se bori održati svoj utjecaj u regiji. Pregovori o pristupanju EU posebno su postali tromi i birokratski, zbog čega je godinama proces integracije za cijelu regiju Zapadnog Balkana stagnirao - Sjeverna Makedonija je glavni primjer ovog fenomena. Ova stagnacija izazvala je frustracije kod nekih zemalja Zapadnog Balkana, potičući zemlje poput Srbije da održavaju bliske veze s akterima izvan EU, poput Kine i Rusije.

Kineski angažman na Zapadnom Balkanu očito je dio sveobuhvatne globalne strategije usmjerene, prije svega, na proširenje njezine ekonomske prisutnosti, a zatim i na povećanje njezinog geopolitičkog utjecaja. Njezin interes u regiji nudi srednjoročne ekonomske prilike zemljama Zapadnog Balkana, a istovremeno predstavlja značajne dugoročne izazove za EU. Ovdje treba napomenuti da bi uključivanje Kine kao utjecajnog subjekta izvan EU na Zapadnom Balkanu vrlo vjerovatno moglo igrati ključnu ulogu ne samo za ukupni privredni razvoj regije, već i za njezinu političku integraciju u tradicionalne "euroatlantske" strukture.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad