Od početka godine 27 ljekara otišlo iz šest kantona: Plate i uslovi rada među glavnim razlozima

Dok se u mnogim zdravstvenim ustanovama upozorava na nedostatak medicinskog kadra, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, kao najveća zdravstvena ustanova u Hercegovini, zapošljava 3.000 radnika, među kojima je oko 500 ljekara. Direktor ove ustanove kaže da problem nije njihov nedostatak. Naprotiv, tvrdi da bolnica trenutno ima i višak zaposlenih.

"Ja imam veliki problem jer imam višak doktora. Mi imamo jednu dobru okolnost, a to je da je nama fakultet u dvorištu i mi stvarno imamo dovoljno doktora. Jedini pravi problem je kako ne primiti sve doktore koji žele u bolnicu. Mi smo imali problem sa srednjim kadrom zadnjih nekoliko godina, otišlo ih je dosta. Preko stotinjak ih se vratilo na posao. Njihova iskustva tamo ne znam, nisu se svi vratili, ali veliki broj jeste", kaže Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar.

Ljekara ima, ali nedostaju specijalisti

No, slika nije ista u svim zdravstvenim ustanovama. U KB-u "Dr. Safet Mujić" kažu da ljekara ima u solidnom broju, ali nedostaje specijalista.

Kao jedan od glavnih problema navode presudu Vrhovnog suda, prema kojoj ljekar nakon završene specijalizacije može napustiti ustanovu koja mu je omogućila i finansirala specijalizaciju te otići u inostranstvo, gdje druga država, bez ikakvog ulaganja, dobija već osposobljenog stručnjaka.

"Mi za sada nemamo zabrinjavajuće pokazatelje kada govorimo o našoj županiji, ali to je definitivno jedan od potencijalnih problema, budući da mladi ljudi traže bolju priliku za sebe, a svjesni smo da trenutni način finansiranja zdravstva nije dostatan da imaju materijalne i radne uvjete da mogu biti u potpunosti zadovoljni, da nemaju potrebu tražiti neku drugu alternativu", ističe Andrej Čović, direktor ZZO-a HNK.

Velike razlike u platama među kantonima

Dodatni problem je i velika razlika u primanjima ljekara među kantonima. Prema podacima Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije, trenutno su među najbolje plaćenima ljekari u Kantonu Sarajevo, Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu, dok su primanja njihovih kolega u drugim kantonima i do 30 posto niža.

Takve razlike, upozoravaju, ne dovode samo do odlazaka u inostranstvo već i do migracija ljekara unutar Federacije, tamo gdje su uslovi i primanja povoljniji.

"Razlozi su, s jedne strane, uvjeti u kojima naši liječnici rade, a s druge strane finansijske mogućnosti našeg zdravstvenog sustava, pitanje resursa, financija, pitanje zdravstvenog kadra, pitanje razvoja primarne zdravstvene zaštite, na čemu je naš akcenat. Možemo li odgovoriti suvremenom demografskom trendu i potrebama stanovništva u takvim okolnostima? Puno je pitanja koja utiču na mišljenje i eventualan odlazak naših liječnika", kaže Milenko Bevanda, ministar zdravstva HNK.

Potrebna reorganizacija i novi izvori finansiranja

Ovakav sistem dugoročno je neodrživ, smatra predsjednica Vlade HNK. Tvrdi da su potrebni reorganizacija, ali i pronalazak novih izvora finansiranja.

Bez takvih promjena, poručuje, sve će teže biti osigurati stabilno funkcionisanje zdravstvenih ustanova i zadržati postojeći kadar.

"Kada tome još dodamo nacionalno-politički kontekst, koji je realnost ove Županije, svjesni smo kako nas teške odluke očekuju u budućnosti, ali morat ćemo napraviti preustroj, morat ćemo iznaći nove izvore finansiranja jer je danas više nego evidentno da s ovim izvorima finansiranja mi ne možemo zadovoljiti potrebe zdravstvenog sustava kojeg smo izgradili", navodi Marija Buhač, predsjednica Vlade HNK.

Ko će liječiti pacijente?

Nedostatak stručnog kadra ostaje problem u velikom dijelu zemlje, koja već ima jedan od najnižih brojeva ljekara u Evropi u odnosu na broj stanovnika.

Ukoliko se taj trend nastavi, pitanje više neće biti samo kako ih zadržati, već ko će liječiti one zbog kojih zdravstveni sistem postoji.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad