Čiji je Kralj Tvrtko, ovih dana pitanje je kojim se bave i članovi Komisije za nacionalne spomenike u BiH, u čijem domenu nije ova tema, ali koriste je kako bi potvrdili politički upliv u sve pore bosanskohercegovačkog društva. Srednjovjekovni kralj Bosne, Tvrtko I Kotromanić, najednom je postao ekskluzivno "srpski kralj" u interpretaciji članice Komisije koja je, podsjetimo, bila protiv da se spomenik ovoj historijskoj ličnost postavi u krugu zgrade Predsjedništva BiH u Sarajevu.

Nakon što je još u jesen proške godine najavljeno podizanje spomenika Kralju Tvrtku Sarajevu, što je izazvalo oprečne reakcije među nacionalnim tumačima povijesti, gradonačelnica glavnog grada ponovo je izrazila obećanje da će to biti napravljeno, kralja Tvrtka nazvavši bosanskim.

“Bosna je historijska kategorija. Zlodjela protiv Bosne i njenih ljudi su historijska sramota. I da, Grad Sarajevo će postaviti spomenik bosanskom kralju Tvrtku, obećavamo”, objavila je Karić.

Lokacija u centru Sarajeva posljednja spomenuta u javnosti kao ideja za mjesto na kojem će biti podignut spomenik kralju Tvrtku, nakon što su inicijative za podizanje spomenika iz Predsjedništva ili ispred Parlamenta BiH osporene iz različitih razloga. U međuvremenu, sve je dobilo i političku dimenziju, pa su članovi Komisije za nacionalne spomenike medije počeli koristiti kao kanal za obračune.

Naime, član Komisije za nacionalne spomenike, a ujedno i član Stranke demokratske akcije tvrdi da je, kad je o lokaciji riječ, problem nastao kada je članica Komisije, Anđelina Ošap Gaćanović svojim glasom protiv, onemogućila postavljanje spomenika kralju Tvrtku u Sarajevu.

“Dešava se napad na državu i izmjenu historije i kulture. Mi kroz Komisiju imamo veliki problem jer je iz Beograda doškla direktiva da se sve bosansko iz Srednjeg vijeka briše, te da se nabacuje narativ da je sve uvijek bilo ‘srpsko'”, rekao je za N1 početkom godine Faruk Kapidžić, član Komisije za nacionalne spomenike u BiH i zastupnik u Skupštini KS.

Anđelina Ošap Gaćanović, članica Komisije nije za N1 željela komentirati činjenice o njezinom protivljenju da se spomenik pozicionira, primjerice, iza zgrade Predsjedništva BiH, što je u nadležnosti Komisije, ali je zato kao aktivna na društvenim mrežama gradonačelnicu Sarajeva optužila za mržnju:

“Iz ‘multi-kulti’ Benjamine izbija mahalska mržnja prema identitetu i kulturi srpskog naroda koji ovde, zapadno od Drine, obitava od pamtivijeka i koji ima svoju crkvu, svoju kulturu, svoje pismo, jezik, stećke, ikone, velikaše, kralja Stefana Tvrtka I Kotromanića, Stefan Vukčića Kosaču, Vlatka Vukovića, Sandalja Hranića, Svetog Savu idr. (…) Poručujem Benjamini da je (…) Stefan Tvrtko I Kotromanić, Kralj Srbljem Bosne, Pomorja i Zapadnih strana, ovjenčan nemanjićkom krunom, SRPSKI kralj za cijeli srpski narod, i istočno i zapadno od Drine, a ne samo za Anđelinu Ošap Gaćanović”, objavila je Ošap Gaćanović.

Ipak, obećanje da će spomenik dobiti svoje mjesto u glavnome gradu daje nadu da će se to i desiti ubrzo, iako još nema zvanične potvrde o lokaciji. A političke manipulacije i zloupotrebe “moći” poznata su pojava u domaćoj areni, gdje je interes za blokadama nekima ispred interesa za integracijom i društvenim napretkom.