Od stručne prakse do prvog zaposlenja: Šta mladima danas treba za ostanak u BiH

Za one koji tek ulaze na tržište rada, jedno od ključnih pitanja je kako stečeno znanje pretvoriti u stvarno radno iskustvo. Srednjoškolci koji se već pripremaju za svoje prvo zaposlenje kažu da školska praksa nije uvijek dovoljna.

"Naša školska praksa izgleda tako što imamo alat, pribor, spajamo kablove s utičnicama, sijalice itd. Iskreno, ne mislim da je to dovoljno. Zato kažem da se đaci negdje privremeno zaposle, da vide kakav je pravi posao ustvari", kaže Vedad Kljajić, učenik četvrtog razreda Željezničkog školskog centra.

"Praksa je najbitnija, definitivno, jer svako misli da je lako raditi dok ne dođe da radi, a dok ne radi ne može ništa da zna. Razmišljam da je vrlo dobro to što učenici u današnje doba imaju tu priliku da nauče nešto o poslu i o radu kako bi bili spremni za dalji život", ističe Benjamin Kučinović, učenik drugog razreda Srednje poslovno-komercijalne škole.

Da prvi susret s tržištem rada ne bi došao tek nakon završetka škole ili fakulteta, mladima je potrebno više prilika da se sa svijetom rada upoznaju već tokom obrazovanja.

"Potrebna nam je bolja stručna praksa u srednjim školama, potrebna su nam bolja karijerna savjetovališta za mlade ljude u BiH dok su još uvijek u procesu obrazovanja, jer mlada osoba ne bi trebala da upozna poslodavca tek nakon što završi fakultet ili srednju školu. Tu je još dosta prepreka s kojima se mladi suočavaju, poput apsurdnog traženja iskustva na entry-level i juniorskim pozicijama, koje se definitivno trebaju rješavati", smatra Kenan Fehrić iz Savjetodavnog tijela za mlade UN-a u BiH.

Jedno od mogućih rješenja je program Garancije za mlade u BiH, kroz koji bi se mladima nakon završetka srednje škole ili fakulteta trebalo omogućiti prvo zaposlenje i sticanje iskustva.

"Suština svega toga je da, kad mladi čovjek završi srednju školu ili fakultet, iz sredstava službi za zapošljavanje odmah omogućimo njegovo zaposlenje, da mu osiguramo prvo zaposlenje kako bi stekao prvo radno iskustvo, položio stručni ispit, stekao određene radne navike kako bi postao interesantan tržištu rada, a nakon toga da dajemo odgovarajuće subvencije poslodavcima kako bi te mlade ljude trajno zaposlili", kaže Ernis Imamović, pomoćnik ministra za rad i zapošljavanje FBiH.

Osim zapošljavanja, mladi sve češće dobijaju podršku i za pokretanje vlastitog biznisa. U Kantonu Sarajevo, kroz programe podrške i sufinansiranja, upravo su mladi među onima koji se odlučuju na ovaj korak.

"Imamo i preko Službe za zapošljavanje i preko Ministarstva privrede pozive za sufinansiranje i pokretanje biznisa i uglavnom to koriste mlade nezaposlene osobe. Kroz analizu koju smo proveli nevjerovatni su podaci koji govore o uspješnosti tih biznisa", pojašnjava Nihad Uk, premijer KS u ostavci.

Međutim, tržište rada se mijenja brže nego ikada. Tehnologija i vještačka inteligencija već mijenjaju način na koji se pojedini poslovi obavljaju, zbog čega će spremnost na učenje i prilagođavanje biti sve važnija.

"Sve vezano za modernu industriju, kreativnu industriju, gdje imamo AI... Ljudi kažu AI će zamijeniti ljude. Ne, zamijenit će ljude koji ne koriste AI. AI ne može sam, on mora imati neke upute da napravi nešto. Međutim, ljudi kod nas još uvijek imaju otpor prema tome, prema novim tehnologijama. Tako da mislim da ljudi koji rade, koji se bave različitim industrijama, moraju uvoditi novitete da bi opstali na tržištu", kaže Matea Alikadić, direktorica Connect Arene.

Praksa, iskustvo i nove vještine tako postaju ključni za ulazak na tržište rada. Ali da bi mladi na njemu i ostali, važni su i dobri uslovi, mogućnost napredovanja i osjećaj da se njihov rad cijeni.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad