Od ukidanja sankcija do mogućeg povratka na crnu listu: Šta promjena odnosa snaga u Kongresu znači za Dodika

Šta se mijenja za BiH? Politolog Jasmin Mujanović kaže kako bi Dodikov slučaj mogao uskoro doći pred američki Kongres.

„Pitanje sankcija za Milorada Dodika definitivno će se uskoro naći na dnevnom redu Kongresa. Naravno, Kongres ne može da definiše niti mijenja politiku sankcija SAD-a. Međutim, to može postati poprilično bolno političko pitanje za ovu administraciju. Tako da sam ja donekle uvjeren, ako mogu tako da kažem, pod navodnicima, da je više pitanje vremena kada će se vratiti sankcije Miloradu Dodiku, a ne da li će se one vratiti“, kaže Mujanović.

Sankcije, koje su uključivale zamrzavanje imovine i zabranu izdavanja viza, uvela je administracija Baracka Obame 2017. godine zbog podrivanja ustavnog poretka. Administracija Joea Bidena dodatno ih je osnažila pet godina kasnije, optužujući Dodika za korupciju. Sankcije su ukinute u oktobru 2025. godine, za vrijeme Trumpove administracije, nakon što je NSRS povukla dio neustavnih zakona, iako su ti zakoni odlukom Ustavnog suda već proglašeni nevažećim. Demokrate u Kongresu kasnije će ustvrditi da iza ovog poteza stoji milionski posao s Južnom interkonekcijom, koji je Dodik do tada opstruirao, a kasnije je postao operativan. Sve je i dio nedavnog izvještaja „Pay for Play in the Balkans“.

Pitanje Južne interkonekcije postavljeno je i tokom saslušanja kandidata za američkog ambasadora u BiH Rolanda Johnsona, koje će kasnije prerasti i u raspravu o poslovnim interesima Donalda Trumpa na Balkanu. Da li izbor ambasadora sada postaje neizvjestan, nema komentara. No, u kompaniji AAFS, koja investira u gasovod Južna interkonekcija, kažu da je ishod američkih izbora nebitan. Investitora su odredile vlasti u BiH.

„Znači, naše poslovanje nema nikakve veze ni dodira s izborima u SAD-u, nema, takoreći, nikakvih, zasad nikakvih problema, nikakvih negativnih stvari što se tiče eventualne promjene vlasti. Mi radimo sve u skladu sa Zakonom o južnoj interkonekciji“, komentariše Amer Bekan, predstavnik AAFS-a u BiH.

No, vratimo se Miloradu Dodiku i vlastima RS-a, koji su uložili milione posljednjih mjeseci u lobiranje u SAD-u. Šta pobjeda demokrata znači za SNSD, Željka Cvijanović nije konkretno odgovorila, no konstatuje:

„Mi ne možemo pobjeći od ove činjenice da je u Americi u oba doma, dakle Kongresa, i u Predstavničkom domu i u Senatu, da imate sad jedno novo političko stanje. Ne možete pobjeći od činjenice da predsjednik Amerike čvrsto drži u svojim rukama razne oblasti gdje je neprikosnoven.“

Analitičari se slažu da bi promjena odnosa snaga u Kongresu mogla otežati Trumpovo djelovanje, ali ne i automatski promijeniti američku vanjsku politiku, koja je ostala na tragu suvereniteta i integriteta BiH, no prije svega ekonomskih interesa.

„Kongres će imati, to je već najavljeno, demokrate su to najavile, tu ulogu posmatrača. Vršit će se različite vrste istraživanja onoga što je Trumpova administracija radila, uključujući i BiH i Balkan. Dakle, ukoliko uzmete u obzir da je u jednom ovako zasićenom medijskom prostoru, kakav je američki, Milorad Dodik zbog svog skandala prije nekoliko sedmica uspio postati jedna od tema u Washingtonu, ili da ono što se dešavalo u Albaniji proteklih sedmica također postane jedna od tema, ili da hotel koji na kraju ipak neće biti izgrađen u Beogradu postane također jedna od tema posljednjih godinu dana, tu su sve naznake da su ovo vrlo bitne teme, da su postale vrlo važne teme u Washingtonu i da će demokrate definitivno ići na to da se to istražuje.“

Osim Sabine Ćudić, političkih reakcija na većinu koju je osvojila Demokratska stranka u Sarajevu uglavnom nema. Reagujući na izbore, predsjednica Naše stranke kazala je da je riječ o prilici koja se ne smije propustiti i da će koraci koje poduzima biti uskoro vidljivi. Nije pojasnila o čemu se radi.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad