Od uličnog nasilja do femicida: Svjedoci smo općeg sloma društvenog poretka

Posesivnost i neprihvatanje razvoda braka ili raskida veze ključne su osobine ubica žena u Bosni i Hercegovini. Trenutak kada žena odluči da kaže „dosta“ i zatraži razvod postaje najopasniji trenutak u njenom životu, jer je sistem mnogo puta do sada zakazao i zakasnio da joj bude podrška. Sve je to proizvod društva potisnutih trauma, frustracija i izostanka pomoći stručnjaka, kao i odgoja zasnovanog na nasilju.

Zbog toga promjena, kaže psihoterapeutkinja Merima Bešlija, mora početi od rada s djecom i mladima, dok bi stariji trebali potražiti pomoć psihoterapeuta.

“BiH živi u periodu od prije 70 godina, gdje je bilo dozvoljeno da učiteljica tuče dijete i slično. To je fizička kazna koja je još uvijek neriješena u BiH, po pitanju djece. Jako je značajno spomenuti liječenje. Jako je važno da se ljudi predaju struci, da se jave psihoterapeutima”, kaže Merima Bešlija, psihoterapeutkinja.

Nasilje ne dolazi bez upozorenja

Davno posijano sjeme nasilja sada eskalira ubistvima u trenucima životnih kriza. Važno je istaći da je studija u Austriji pokazala da se nijedan slučaj femicida nije dogodio bez prethodnih upozorenja. Presudnu ulogu, pokazalo se, imala je kombinacija ljubomore i uvjerenja da partnerica pripada počinitelju.

To potvrđuje i iskustvo pravnika koji su u sudskim procesima zastupali počinitelje ubistava.

“Kroz svoju praksu mogu potvrditi, a to ljude najviše interesuje, najmanji razlog su prevare. Nema govora o tome. Većinom dolazi oko neviđanja djeteta, raspadom porodice, braka i to ne mogu da gledaju. Porodica opet s druge strane ne dobija dovoljnu podršku od države”, kaže advokat Omar Mehmedbašić.

U BiH žena završava u sigurnoj kući ili biva ubijena

Za razliku od Bosne i Hercegovine, Austrija je povećala ulaganja u preventivne programe i rad s muškarcima, kao i u edukacije u školama. U BiH, međutim, priča često završava odlaskom žene u sigurnu kuću ili njenim ubistvom.

Bešlija upozorava da je stručna pomoć dostupnija nego ikada, ali da se i dalje nedovoljno koristi.

“Jako je značajno da se i djeca i adoloscentni i roditelji posvete stručnjacima. Danas postoji i online psihoterapija koja je jako prisutna nakon korona virusa. Znači ne moraju napustiti svoje prostorije, dobit će najbolji stručni savjet i pomoć”, navodi Bešlija.

Samo u posljednjih šest mjeseci ubijene su tri žene. Jučer je ubijena Vesna Pecirep u Kiseljaku. Početkom mjeseca Elma Godinjak ubijena je na Dobrinji.

“Osumnjičeni je vrebao, slušao, i napao prilikom izlaska iz stana”, rečeno je na jednom od ročišta.

U novembru je ubijena Aldina Jahić u Mostaru. U februaru se javnost prisjetila stravičnog ubistva Inele Selimović i njenog 13-godišnjeg sina. Ubica Emir Selimović osuđen je na 45 godina zatvora.

Agresija i primitivizam kao svakodnevnica

Bosanskohercegovačku javnost ne potresaju samo stravični femicidi. Sve prisutniji su i izlivi bijesa, agresije i nekulture u javnosti i na ulicama. Sociolog Tomislav Tadić smatra da je društvo duboko urušeno, a da se posljedice najviše vide kroz obrazovni sistem i svakodnevno ponašanje.

“Naše društvo, izgubljeno u tranziciji, je uništilo obrazovni sistem. To je rezultiralo visokim stepenom primordijalizacije u ponašanje, sveopćeg primitivizma. Primitivno je sve. Od ponašanja na društvenim mrežama, do pozdrava, odnosom prema starijem, formalnom autoritetu. Imamo problem da većina aktera I tvoraca društvene stvarnosti kao da su propustili faze, ivrlo svjesno radili na tome da unište univerzitete širom BiH”, kaže Tadić.

Nijemi posmatrač nasilja

Gubitak sistema, urušeno obrazovanje i ulični primitivizam stvorili su klimu opće nesigurnosti. Dok razvijena društva ulažu u prevenciju i prevaspitavanje nasilnika, bosanskohercegovački sistem ostaje nijemi posmatrač bahatosti ili reaguje tek onda kada se ispiše još jedna optužnica.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad