Odbijenica iz Moskve: Bonske ovlasti krše Dayton, OHR treba zatvoriti

Portparolka Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je u odgovorima na upite Federalne novinske agencije (FENA) da Dejtonski mirovni sporazum ne predviđa funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika.

„Pokušaji zapadnih predstavnika u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira da gospodina Louisa Crishocka predstave kao 'privremenog visokog predstavnika' nemaju pravni osnov“, ustvrdila je.

Zaharova je ponovila stav Rusije da takve ovlasti može imati isključivo visoki predstavnik čiju je kandidaturu odobrilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.

„Nikakve ovlasti u smislu Dejtonskog sporazuma takozvani vršilac dužnosti visokog predstavnika ne posjeduje“, izjavila je Zaharova, čije je odgovore na upite FENA-e objavila i Ambasada Ruske Federacije u BiH na svojoj Facebook stranici.

Šta smeta Rusiji?

Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC) nedavno je imenovao američkog diplomatu Louisa Crishocka za vršioca dužnosti visokog predstavnika nakon odlaska Christiana Schmidta s te funkcije.

Crishock je do tada obavljao dužnost prvog zamjenika visokog predstavnika. Rusija je još 2021. godine zamrznula učešće u radu PIC-a nakon Schmidtovog imenovanja, smatrajući da je i ono provedeno mimo propisane procedure.

Crishock je prošle sedmice u medijskim istupima izjavio da raspolaže bonskim ovlastima, koje uključuju mogućnost nametanja odluka i smjenjivanja zvaničnika. Rusija, međutim, smatra suprotno.

„Takozvane 'bonske ovlasti' krše sve odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mandat visokog predstavnika strogo je ograničen Aneksom 10 Mirovnog sporazuma, prema kojem visoki predstavnik ne raspolaže vanrednim ovlastima“, rekla je Zaharova.

Moskva je istovremeno ponovila stav da bi Ured visokog predstavnika (OHR) trebalo što prije zatvoriti. Prema ruskom stajalištu, visoki predstavnik treba posredovati i podsticati dijalog, a ne donositi odluke umjesto domaćih institucija.

SAD i EU još bez dogovora

Sjedinjene Američke Države i zemlje Evropske unije još nisu postigle dogovor o nasljedniku njemačkog političara Christiana Schmidta na čelu međunarodne uprave u Bosni i Hercegovini.

O tom pitanju trebalo bi se ponovo razgovarati na sjednici PIC-a zakazanoj za utorak, 14. jula.

Dio država članica Evropske unije protivi se imenovanju američkog favorita, italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija, za novog visokog predstavnika. Francuska je predložila Renéa Troccaza.

U medijima se kao mogući kandidat spominje i danski diplomata Peter Sørensen, koji trenutno obavlja funkciju specijalnog predstavnika Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine, a ranije je predvodio Delegaciju EU u Bosni i Hercegovini.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad