Odbor civilnog društva EU i Srbije (JCC): Pozdravljamo inicijativu menadžerskog otkupa medija od United Group

EU-Srbija Civilno-društveni Zajednički konsultativni odbor (JCC) - tijelo koje omogućava organizacijama civilnog društva sa obje strane da prate napredak Srbije na putu ka članstvu u EU - danas je raspravljao o trenutnom stanju odnosa EU–Srbija i pregovaračkom procesu pristupanja, kao i drugim pitanjima.

Na tom je sastanku JCC ponovo identifikovalo da medijska sloboda, pluralizam medija i bezbjednost novinara ostaju ključni izazovi u Srbiji.

Izrazili su zabrinutost zbog "umješanosti države u odnose između Telekom Srbija i vlasnika United Media".

To, kažu, može narušiti uređivačku nezavisnost.

"JCC upozorava da bi takve radnje predstavljale ozbiljnu prijetnju medijskom pluralizmu u Srbiji; pozdravlja inicijativu menadžmenta i redakcija UM i N1 da organizuju menadžerski otkup medija od United Group pod tržišnim uslovima; poziva kredibilne spoljne investitore da podrže taj proces radi zaštite uređivačke nezavisnosti, medijskog pluralizma i otpornosti na politički pritisak; poziva sve strane da poštuju nezavisnost medijskih kuća i da se uzdrže od mjera koje bi kompromitovale njihovu autonomiju; preporučuje regulatorne zaštite protiv sukoba interesa između medijskih vlasnika i političara", kazali su oni.

Govoreći o stanju u medijima, JCC uzima u obzir izvještaje nadzora koji pokazuju da "novinari i radnici u medijima i dalje trpe uznemiravanja, prijetnje, kampanje diskreditacije".

Kao dalje probleme navode SLAPP postupke i digitalni nadzor — što kreira klimu straha i samocenzure.

JCC, dodaju, osuđuje sve napade na novinare, uključujući fizičke napade i neprijateljske verbalne napade od visokih zvaničnika i poslanika, koji doprinose neprijateljskom okruženju i mogu podstaći pritisak ili nasilje; poziva nadležna tijela u Srbiji da odmah i efektivno zaštite novinare.

Osuđuju i sve napade i zahtjevaju "transparentno, nezavisno regulatorno nadgledanje, borbu protiv dezinformacija i uspostavu uslova u kojima novinari mogu da rade bez straha od zastrašivanja, cenzure ili političkog uticaja".

Zabrinuti su, navode, zbog predloženih izmjena Krivičnog zakonika Srbije koje bi mogle "kriminalizovati prikupljanje i objavljivanje informacija od javnog interesa od istraživačkih novinara i dovođenja u opasnost prava na okupljanje (npr. blokade puteva, koje su trenutno prekršaj)".

Stoga su pozvali vlasti da usklade Krivični zakonik sa evropskim normama o medijskoj slobodi, transparentnosti i odgovornosti i da kreiraju ambijent u kojem istraživačko novinarstvo može da uspije.

"JCC ostaje zabrinut zbog koncentracije medijskog vlasništva, nejasne strukture vlasništva i nedovoljnog pluralizma; podsjeća da mehanizmi državnog finansiranja i licenciranja često favorizuju provladine medijske kuće, dok nezavisni i istraživački mediji sistemski nailaze na prepreke; napominje da trenutna medijska situacija potkopava pristup javnosti raznovrsnim informacijama i slabi demokratsku odgovornost", saopštili su.

Izrazili su duboku zabrinutost zbog "dugog institucionalnog vakuuma u radu REM-a".

JCC je također zabrinut zbog netransparentnog i neinkluzivnog započinjanja medijske reforme.

Podsjeća da Srbija nije uskladila sve neophodne akte potrebne za EMFA, a REM Savjet je i dalje nepotpun - što čini reformu institucionalno krhkom.

O stanju odnosa EU–Srbija i procesu pristupanja

JCC potvrđuje svoju kontinuisanu podršku evropskoj perspektivi Srbije; podsjeća da je JCC dugo djelovao kao platforma za dijalog civilnog društva i monitoring procesa pristupanja Srbije; naglašava da su prethodna zapažanja, upozorenja i preporuke iz ranijih deklaracija potvrđena tokom vremena i ostaju u potpunosti relevantna.

JCC izražava zabrinutost zbog ograničenog ili nikakvog napretka u pristupnom procesu Srbije od decembra 2021., uz regres — 22 poglavlja su i dalje otvorena, a samo dva su privremeno zatvorena; smatra da bi podrška za otvaranje Klastera 3 trebalo da bude uslovljena prevazilaženjem trenutne blokade procesa, uz konkretne akcije Vlade Srbije na polju vladavine prava i osnovnih principa; poziva na obnovljenu posvećenost reformama i inkluzivni dijalog, koji bi kreirali neophodne uslove za dalji napredak kad se ispune uslovi.

Primjećuje izjave srbijanskog političkog rukovodstva da je članstvo u EU strateški prioritet zemlje; međutim, naglašava da to mora biti praćeno konkretnim djelima; podsjeća da kredibilan napredak prema EU zahtjeva opipljiva poboljšanja u vladavini prava, demokratskom upravljanju, efikasnom socijalnom dijalogu, medijskoj slobodi i usklađivanju sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.

Uzima u obzir Izvještaj o Srbiji 2025, koji je objavila Evropska komisija, i poziva vlasti u Srbiji da detaljno razmotre i uzmu u obzir date preporuke.

Prepoznaje i pozdravlja — nakon godinu dana masovnih građanskih protesta u Srbiji — odlučniji angažman i promjenu tona institucija EU, i pozdravlja povećanu pažnju Evropske komisije prema perspektivama organizovanog civilnog društva u Srbiji.

Pozdravlja kontinuisano angažovanje Evropskog parlamenta u vezi sa Srbijom i osuđuje neprijateljsku retoriku pojedinih srbijanskih čelnika prema poslanicima EP-a; podsjeća na ključne nalaze iz Izvještaja o Srbiji i najnovije rezolucije EP-a kao važne reference za ocjenu demokratske putanje Srbije.

Podsjeća da EU čini blizu 60 posto ukupne spoljnotrgovinske razmjene Srbije, čime je njen najveći trgovinski partner; ističe da prednosti tog partnerstva često ostaju nedovoljno predstavljene javnosti u Srbiji.

Primjećuje da je podrška članstvu Srbije u EU među najnižima u regionu; naglašava da je antievropska retorika, koju promovišu zvaničnici, kao i dezinformacije koje mediji intenziviraju — uključujući kampanje koje proteste prikazuju kao „zapadnu, finansiranu obojenu revoluciju“ — neprihvatljiva.

Poziva Srbiju da pažljivo razmotri posljedice strateških partnerstava i spoljno-političkih izbora, uključujući vojne i energetske veze sa Rusijom i Kinom; podvlači da energetska zavisnost Srbije stvara ranjivosti — što je jasno pokazala kriza u Naftna Industrija Srbije (NIS) — i da je neophodno raditi na transparentnosti, diverzifikaciji snabdijevanja i usklađivanju sa standardima EU; pozdravlja i poziva na veću uključenost EU u podršci diverzifikaciji energetske ponude Srbije i realizaciji projekata poput gasovoda Bulgaria‑Serbia Interconnector Gas Pipeline, kao načina da se izbjegne energetska kriza.

Isplata sredstva - zavisi od reformi

Podsjeća da isplata pretpristupnih i sredstava iz Plana rasta zavisi od stvarnog sprovođenja reformi, i da je — u okviru uslova EU o vladavini prava — legitimno koristiti suspenziju sredstava; ukoliko se to pokaže neophodno, poziva da se preduzmu mjere koje štite civilno društvo, nezavisne medije i štite građane Srbije od negativnih efekata.

Bilježi da je konstituisan Monitoring komitet u okviru Reform and Growth Facility for Serbia uz učešće civilnog društva; pozdravlja ovaj institucionalni korak i naglašava da učešće civilnog društva mora ostati trajno, uz potpuno obezbjeđen pristup svim dokumentima potrebnim za učešće; ističe da Monitoring komitet treba da bude instrument transparentnosti i demokratskog nadzora.

Ponavlja značaj preporuke iz mišljenja EESC-a o potencijalnim izazovima za jedinstveno evropsko tržište usljed budućeg proširenja EU: da države Zapadnog Balkana, kad ispune uslove, automatski usvoje relevantne pravne norme u sklopu Zajedničkog regionalnog tržišta — čime bi se izbjegle dodatne procedure i garantovao uspješniji proces integracije.

Pozdravlja pokretanje inicijative Single Market Highway Evropske komisije — okvir za bilateralnu industrijsku saradnju između Zapadnog Balkana i EU, s ciljem jače ekonomske integracije u jedinstveno tržište i lanac snabdijevanja EU.

Podsjeća na strateški značaj Srbije za cijeli Zapadni Balkan i naglašava da put Srbije ka članstvu predstavlja ključ za regionalnu stabilnost.

JCC ponovo daje podršku svim inicijativama i sporazumima koji doprinose otvaranju većeg potencijala regionalne saradnje, dobrosusjedskih odnosa i ekonomskog razvoja — uključujući nov Plan rasta za Zapadni Balkan, Berlin Process, Regional Cooperation Council, slobodnotrgovinski sporazum CEFTA, i inicijativu za investiranje kroz Western Balkans 6 Chamber Investment Forum; ističe ključnu ulogu civilnog društva i poslovne zajednice u promociji povjerenja, pomirenja i dublje saradnje u regionu.

JCC ohrabruje institucije EU da uzmu primjer iz inicijative EESC-a za zemlje kandidate (ECMs) i aktivno promovišu postepen i strukturisan pristup integraciji; istovremeno, poziva EU da se proaktivno pripremi za integraciju novih članica uz očuvanje efikasnosti i kapaciteta odlučivanja.

Pozdravlja komunikacije o European Democracy Shield i Strategiji EU za civilno društvo, te uključivanje zemalja kandidata u te inicijative — kao jasan signal da, uprkos geopolitičkoj važnosti, proces proširenja EU ostaje zasnovan na poštovanju osnovnih demokratskih načela i vrijednosti; podržava uspostavljanje European Network of Fact‑Checkers i jačanje sistema ranog upozoravanja EU za efikasniji odgovor na prijetnje i znakove sužavanja građanskog prostora.

O stanju demokratije i vladavine prava u Srbiji

JCC se sjeća tragedije na Željezničkoj stanici u Novom Sadu i još jednom poziva na potpuno i transparentno pravno procesuiranje radi odgovornosti; naglašava potrebu da se ispita uloga korupcije u rekonstrukciji stanice i drugih velikih investicija u Srbiji.

Poziva vlasti u Srbiji da učine javno dostupnim izvještaj Anti Corruption Council koji je dostavljen Vladi 27. oktobra 2025. — u vezi sa nedostajućom dokumentacijom u projektu modernizacije pruge Beograd–Novi Sad.

Naglašava da je pravo na slobodno i mirno okupljanje temelj svakog demokratskog društva i dio je pravnog okvira EU; izražava duboku zabrinutost zbog rastućih pokušaja gušenja javnog izražavanja neslaganja i ograničavanja građanskih sloboda; navodi da je u protekloj godini zabilježeno blizu 11.000 protesta širom Srbije, uključujući najveće demonstracije 15. marta, 28. juna i 1. novembra 2025; prepoznaje ključnu ulogu studentskog pokreta i šire građanske uključenosti u pozivanje na odgovornost, poštovanje civilnih sloboda, podjelu vlasti, integritet izbora, medijsku slobodu i eliminaciju sistemske korupcije — zahtjeve koji odražavaju evropske vrijednosti.

JCC ima u vidu prethodne izjave EESC-a, otvoreno pismo komesara za proširenje, izjavu United Nations o gušenju studentskog pokreta, privremenu mjeru European Court of Human Rights (ECHR) u vezi sa upotrebom zvučnog oružja, izjavu komesara za ljudska prava i brojne izvještaje civilnog društva, akademske zajednice i građana Srbije; kategorički osuđuje sve oblike policijske brutalnosti, prijetnje, politički motivisanih gonjenja, proizvoljnih hapšenja, zastrašivanje novinara, masovni nadzor, medijske kampanje diskreditacije i druge povrede ljudskih prava usmjerene protiv građana koji učestvuju u protestima.

Osuđuje odmazdu prema zaposlenima u javnom, obrazovnom i kulturnom sektoru zbog podrške protestima — uključujući otpuštanja, zastrašivanje, smanjenje plata i povlačenje finansiranja — jer takve akcije predstavljaju očigledno kršenje osnovnih prava: slobode izražavanja, okupljanja i akademske slobode.

Osuđuje sve slučajeve ugrožavanja privatne svojine i nedvosmisleno osuđuje napade na preduzeća onih koji su javno podržali studentske i građanske proteste; podsjeća da je privatna svojina kamen temeljac tržišne ekonomije i da mora biti poštovana i zaštićena u skladu sa pravilima i standardima EU.

Poziva vlasti da se uzdrže od zapaljive retorike i da preduzmu stvarne korake ka deeskalaciji tenzija — uključujući rješavanje studentskih zahtjeva, istragu svih navoda o proizvoljnim pritvorima i pretjeranoj upotrebi sile, i razgradnju struktura poput kampovanja ispred Narodne skupštine koje doprinosi opštem nemiru; isto važi i za odnose sa susjednim zemljama.

Ponavlja poziv vlastima da sprovedu preporuke iz Izvještaja o vladavini prava 2024., uključujući konkretne i efikasne mjere u vezi sa: političkim pritiskom na sudstvo; nedostacima u funkcionisanju demokratskih institucija, izbornih okvira i rada parlamenta; manjkavostima u primeni antikoruptivnog okvira; problemima koji se tiču pluralizma medija, nezavisnosti medija, njihovog vlasništva i bezbjednosti novinara.

Poziva sve relevantne aktere da uspostave zaštite protiv nedozvoljenog političkog uticaja na sudstvo, naročito tužilaštvo; podstiče Visoki savjet sudstva i Visoki savjet tužilaštva da ojačaju mehanizme interne integriteta i poziva vlasti da se uzdrže od selektivnih istraga usmjerenih prema civilnim društvenim akterima i učesnicima javnih okupljanja; poziva međunarodnu zajednicu da pomno prati izbore za članove VTS i VST zakazane za 23. decembar i 28. januar 2026.

Izražava zabrinutost zbog posljednjih izjava visokih državnih funkcionera o mogućim pravnim promjenama koje bi reorganizovale sistem tužilaštva i potencijalno ukinule Public Prosecutor’s Office for Organized Crime (POOC); navodi da takve izjave dolaze nakon javnih napada na tužioce uključenih u visoko-profilisane slučajeve korupcije — što kreira rizik od nedozvoljenog uticaja i opstrukcije pravde; naglašava da svaka reforma tužilaštva mora sačuvati nezavisnost sudstva, autonomiju tužilaštva i integritet tekućih istraga, u skladu sa standardima EU i Venice Commission.

Ponovo ističe važnost mladih za budućnost Srbije i, samim tim, značaj preduzimanja mjera da se kreira perspektiva i prave šanse za mlade — kako bi ostali u zemlji i mogli da napreduju; ponovo poziva vlasti da obezbjede efektivno osnaživanje mladih, njihovo uključivanje i učešće u donošenju odluka, i da pojačaju napore na vraćanju kredibiliteta institucija kako bi povratile povjerenje mladih — uključujući smisleno uključivanje studenata u politike donošenja odluka.

Podsjeća da je srbijansko civilno društvo jedan od najvrednijih resursa Srbije; još jednom oštro osuđuje neopravdana zadržavanja ili bilo kakve druge pokušaje da se utiša glas civilnog društva — naročito neosnovane predistrage i policijske racije; poziva zvaničnike da se uzdrže od širenja zapaljive retorike protiv predstavnika civilnog društva.

Poziva vlasti da obezbjede uslove za poštene, transparentne i fer izbore, uz podršku kroz reforme izborne regulative, medijske slobode i nezavisnosti sudstva.

Sa opreznim optimizmom pozdravlja napredak u usvajanju Zakona o jedinstvenom biračkom spisku; poziva vlasti da prioritetno sprovode hitnu realizaciju svih preporuka OSCE Office for Democratic Institutions and Human Rights (ODIHR); uzima u obzir pokretanje širokog programa informisanja i edukacije birača od Republičke izborne komisije i ODIHR-a sa ciljem jačanja poverenja javnosti; ohrabruje vlasti da u što kraćem roku završe audit biračkog spiska, uz uključivanje civilnog društva.

Poziva vlasti da osiguraju da pojednostavljene i hitne procedure koje predviđa „lex specialis“ za izložbu Expo 2027 ne dovedu do zanemarivanja standarda izgradnje, bezbjednosti, kvaliteta i zdravlja radnika; poziva sve učesnike da ozbiljno uzmu u obzir sve prijave o nedostacima.

Sa žaljenjem bilježi uklanjanje zaštite značajnih historijskih i kulturnih kompleksa — mjere donijete mimo Ustava, Zakona o kulturnom nasljeđu, Zakona o kulturnim dobrima i drugih važećih propisa — i njihovo isključivanje iz zaštićenih prostorno-kulturno-historijskih zona, uprkos jasnom i dokumentovanom protivljenju domaćih i međunarodnih institucija.

Podvlači potrebu da Srbija obezbjedi punu usklađenost sa standardima EU u oblastima zaštite životne sredine, zdravlja, bezbjednosti rada i ljudskih prava; poziva sve relevantne aktere da dosljedno primijene postojeće propise, pojačaju inspekcijske nadzore, omoguće medicinske preglede i liječenje za zaražene radnike, zaštite uzbunjivače i uvedu efikasne mjere kažnjavanja ukoliko je potrebno — posebno kada su u pitanju ranjive zajednice i manjine.

Konstatuje da je prostor za smislen društveni dijalog značajno sužen; poziva predstavnike Vlade Srbije i državnih institucija da omoguće uslove za dijalog sa političkim akterima, civilnim društvom i poslovnom zajednicom, radi pronalaženja održivih rješenja usklađenih sa standardima EU; poziva relevantne aktere u EU da posreduju i podsjeća na zahtjev Evropskog parlamenta da se pošalje vanredna misija za fact-checking u Srbiju radi procene stanja vladavine prava, s obzirom na aktuelne proteste, napade na demonstrante i represiju usmjerenu na studente, akademike, zaposlene u obrazovanju i kulturi.

O stanju socijalnog dijaloga u Srbiji

JCC ponovo potvrđuje kritičnu važnost poštovanja principa dostojanstvenog rada — što uključuje pisane ugovore o radu, sigurnost zaposlenja, zdravo i bezbjedno radno okruženje, poštene i pravovremene plate, kao i adekvatno rješavanje pitanja radnih odnosa; poziva vlasti da promovišu kolektivno pregovaranje i produženo dejstvo kolektivnih ugovora, da se bore protiv korupcije i informalne ekonomije, i da ojačaju zaštitu radnika.

Snažno podstiče vlasti da kreira ambijent pogodan za socijalni dijalog, jačaju prava radnika i uspostave efikasne mehanizme pregovaranja; smatra da — u trenutku izraženih socijalnih tenzija i krize koja prijeti hiljadama radnih mjesta — socijalni partneri moraju imati mjesto za odlučivanje o platama, otpuštanjima i razvojim strategijama; žali što su ključne odluke često donošene bez dogovora i diskusije, ignorišući stavove i predloge sindikata i poslodavaca.

Smatra da strane direktne investicije, uz podršku Vlade Srbije, moraju biti realizovane u skladu sa pravilima o dodjeli podsticaja, poštujući ravnopravnost domaćih i stranih investitora, pravilnost procedura i javni interes; izražava zabrinutost zbog favorizovanja privilegovanih kompanija, što dovodi u pitanje jednakost učesnika, naročito domaćih investitora; poziva na jačanje mehanizama transparentnosti, jači javni nadzor i dosljednu primijenu zakonskih procedura u procesu dovođenja i realizacije investicija.

Ponovo poziva vlasti da prevedu u djelo predloge i inicijative koje je predstavila Socio-ekonomska komisija Srbije (SEC) i relevantne organizacije zaposlenih i poslodavaca.

Poziva vlasti da usvoje sveobuhvatan plan za dostojanstvene plate i život dostojan čovjeka — a ne da arbitrarno određuju minimalnu zaradu, što vodi komprimovanju plata; smatra posebno važnim da politika plata bude zasnovana na jasnim ekonomskim pokazateljima, socijalnom dijalogu i principima pravičnosti, radi podsticanja stabilnog tržišta rada, sprečavanja socijalne stratifikacije, otpuštanja i poboljšanja kvaliteta života građana.

Poziva vlasti da što prije usvoje izmjene koje će poboljšati obuhvat i adekvatnost finansijske socijalne pomoći, kao i da realizuju novu strategiju socijalne zaštite i izmjene zakona o socijalnoj zaštiti — što je odavno predugo odlagano.

JCC ponovo poziva vlasti da ubrzaju implementaciju Akcionog plana za Poglavlje 19 — socijalna politika i zapošljavanje; napominje da značajne reforme još čekaju na sprovođenje, uključujući reformu radnog zakonodavstva, poboljšanje socijalnih beneficija i aktivnih politika zapošljavanja.

Odbor nalaže svojim kopredsjednicima da ovu Zajedničku deklaraciju dostave Savjetu za stabilizaciju i pridruživanje EU–Srbija, Parlamentarnom odboru EU–Srbija za stabilizaciju i pridruživanje (SAPC), European External Action Service (EEAS), Evropskoj komisiji i Vladi Srbije i svim relevantnim ministarstvima. Deklaracija treba da bude objavljena na svim relevantnim web stranicama, uključujući i stranicu Ministarstva za evropske integracije, i distribuisana svim relevantnim akterima u Srbiji i EU.

Prema Poslovniku o radu JCC-a, ova deklaracija je usvojena od svih članova uz jedan prigovor (abstinirala se Chamber of Commerce of Serbia).

Sljedeći sastanak JCC-a bit će održan u Briselu u prvoj polovini 2026. godine.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad