Šume su vlasništvo Bosne i Hercegovine, a šumama u Republici Srpskoj nastavljat će upravljati onaj koji je to i do sada radio. I to se, kako je danas poručeno, može promijeniti samo donošenjem Zakona o državnoj imovini u Parlamentarnoj skupštini BiH, no to već nije stvar suda već zakondavca i politike.

“Šume su, kao i poljoprivredno zemljište, gdje jesu, niko ih ne prenosi fizički, upravlja kao i do sad kako su upravljali i gazdovali. U našoj složenoj situaciji mora se voditi računa da postoji Sporazum o sukcesiji, sukcesor je država, nije FBiH, nije RS“, upozorio je predsjednik Ustavnog suda Mato Tadić.

BiH nema Zakon o državnoj imovini jer nije bilo političke volje da se donese u državnom Parlamentu. S druge strane, sporazum o sukcesiji nedvojbeno pokazuje da je država titular vlasništva nad nepokretnom imovinom koja se raspadom bivše SFRJ nalazila na teritoriji BiH zbog čega je visoki predstavnik i donio privremeni zakon o zabrani raspolaganja imovinom, do donošenja rješenja. Slijedom toga Ustavni sud van snage stavio je odredbe nekoliko zakona u RS. Posljednjom odlukom, odredbe zakona o šumama.

“Ustavni sud je našao da je određenim odredbama, u kojima se vlasništvo nad šumamama u području RS-a tretira kao vlasništvo RS-a, da su ti članovi ocijenjeni kao neustavni. Na temelju dosadašnje sudske prakse, Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom i Sporazuma o sukcesciji, svoju nadležnost ima država Bosna i Hercegovina, odnosno Parlamentarna skupština BiH da to pitanje uredi zakonom i onda u zavisnosti od rješenja i kriterija, entiteti i druge organizacione jedinice i fizička lica mogu imati pravo svojine“, izjavio je sudija Ustavnog suda Mirsad Ćeman.

Predsjednik Ustavnog suda odbacio je navode iz RS da su odluke protivne Dejtonskom sporazumu.

Kazao je i kako su na pritiske ali i prebacivanje odgovornosti u Ustavnom sudu navikli uz opasku kako RS prednjači po broju izvršenih odluka.

“Sedam je neizvršenih odluka. Najviše Paralmentarna skupština BiH, tri su FBiH. U odnosu na RS je interesantna situacija. Odatle dolaze negativni komentari, ali izvrše odluku. Istini za volju, kada je u pitanju odluka koja se odnosi na Dan državnosti, nisu donijeli novi zakon, ali je postojeći stavljen van primjene tako da zakona nema“, dodao je Tadić.

Potpredsjednik Ustavnog suda BiH i međunarodni sudija Tudor Pantiru, koji uskoro završava angažman u ovom sudu, naveo je da je Ustavni sud BiH jedna od najvažnijih institucija u zemlji, koja ima zadatak održati Ustav države. Rad suda značajno je unaprijeđen prethodnih godina, dodao je, a na pitanje da li strane sudije trebaju napustiti BiH, kazao kako za to još nije došlo vrijeme.

“Dat ću vam primjer. Imali smo izuzetno profesionalnog sudiju Ustavnog suda BiH , izuzetno poštenu osobu. Bio je iz RS. U nekim predmetima u kojim smo donosili odluke, on mi se povjerio da se plaši vratiti kući. Možete zamisliti koji pritisak i prijetnje je imao da se plašio vratiti kući svojoj porodici“.

U posljednjih 11 godina Ustavni sud je riješio 64.858 predmeta. Od tog broja 99,2 posto je riješeno na Velikom vijeću, a vijeće cini šest domaćih sudaca. Nijedna odluka se ne može donijeti da za nju nije glasao Bošnjak, Hrvat i Srbin jer je na Velikom vijeću potrebno pet glasova. Od tih 99,2 posto koji su riješili domaći suci preko 90 posto je jednoglasno. No, kada govorimo o odlukama koje su iz tzv. apstraktne nadležnosti, odnosno pitanja ustavnosti poput ovog posljednjeg zakona o šumama RS na plenarnim sjednicima prevagu u krajnoj odluci u konačnici pravili su upravo strani suci.