ODIHR objavio veliki izvještaj pred izbore u BiH: Etničke podjele, javni resursi, stotine prigovora i novčanih kazni

To su neki od ključnih nalaza Privremenog izvještaja Izborne posmatračke misije Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), koji obuhvata period od 20. augusta do 16. septembra. Misiju predvodi Tana de Zulueta, a čine je osnovni tim od 13 članova u Sarajevu i 26 dugoročnih posmatrača raspoređenih na 13 lokacija širom BiH.

Izbori u sjeni političkih podjela i reakcija na smrt Ratka Mladića

ODIHR navodi da se izbori održavaju u polariziranom političkom okruženju, dodatno obilježenom podijeljenim reakcijama na smrt Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.

U izvještaju se navodi da je to dovelo do podnošenja više prijava protiv političara i kandidata iz Republike Srpske zbog navodnog veličanja ratnog zločinca. U fusnoti izvještaja precizira se da su zastupnici SDP-a 28. augusta podnijeli prijavu Tužilaštvu BiH protiv Milorada Dodika, Staše Košarca, Nenada Stevandića i Draška Stanivukovića.
ODIHR podsjeća i na promjene u državnoj vlasti nakon izbora 2022. godine. "Trojka", koju čine Socijaldemokratska partija (SDP), Narod i pravda (NiP) i Naša stranka (NS), vlast na državnom nivou formirala je s Hrvatskom demokratskom zajednicom BiH (HDZ BiH) i Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

"Trojka" je u januaru 2025. prekinula koaliciju sa SNSD-om, navodeći neustavno djelovanje i ometanje usvajanja zakona povezanih s Evropskom unijom. Pokušaji formiranja nove vladajuće većine nisu uspjeli, pa je Vijeće ministara, uključujući ministre iz SNSD-a, nastavilo raditi. U izvještaju se spominje i da je nakon prestanka mandata bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pobijedio kandidat SNSD-a Siniša Karan.

Prvi izbori s biometrijskom identifikacijom i skenerima širom BiH

Jedna od najvećih promjena na izborima 2026. godine trebala bi biti upotreba uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića na području cijele Bosne i Hercegovine.

Za izbore je potrebno 6.000 skenera glasačkih listića i 6.000 uređaja za biometrijsku identifikaciju, a budžet projekta iznosi 112,5 miliona KM. Kompanija Smartmatic izabrana je za pružanje većine potrebnih usluga i opreme.

Međutim, ODIHR upozorava na značajna kašnjenja. Prema podacima navedenim u izvještaju, CIK je 16. septembra obavijestio Misiju da je primio 3.500 uređaja za identifikaciju birača i 2.680 skenera, dok se ostatak opreme očekivao do 17. septembra.
Dodjelu ugovora Smartmaticu pratile su javne kontroverze i sudski postupci. Planet Soft, Artco Group i Provis žalili su se na odluku CIK-a o dodjeli tendera, a Ured za razmatranje žalbi odbio je žalbe. Planet Soft se potom obratio Sudu BiH, a prema stanju obuhvaćenom izvještajem odluka još nije bila donesena. Ugovor sa Smartmaticom potpisan je 18. maja.

Probno glasanje pokazalo i probleme

"Probno" glasanje održano je 11. septembra kako bi se simulirali glasanje i brojanje glasova uz korištenje novih uređaja. Planirano je u svih 143 općine, ali u 14 nije moglo biti provedeno zbog nedostatka glasačkih listića. Učestvovala su 6.854 birača.

CIK je izrazio zadovoljstvo funkcioniranjem uređaja, ali su posmatrači ODIHR-a uočili probleme s pravovremenom dostavom izbornog materijala, početkom glasanja, radom izbornog osoblja, razumijevanjem novih procedura među biračima i funkcioniranjem opreme.
Zbog upotrebe skenera promijenjen je i izgled glasačkog listića. Umjesto imena kandidata na listićima će biti brojevi, dok će u glasačkim kabinama biti dostupna knjižica s imenima i pripadajućim brojevima kandidata.

Skeneri će preliminarne rezultate automatski slati CIK-u, ali će birački odbori istovremeno ručno brojati glasačke listiće. ODIHR ukazuje da zakon uređuje ponovno brojanje u slučaju određenog neslaganja između broja birača i listića, ali ne propisuje šta se automatski događa ako se razlikuju elektronski i ručno utvrđeni rezultati. U takvom slučaju o ponovnom brojanju odlučuje CIK.

Više od 3,4 miliona birača

Konačni Centralni birački spisak, zaključen 20. augusta, sadrži 3.408.517 birača. Od toga je 2.143.439 registrirano za glasanje za institucije Federacije BiH, a 1.265.078 za institucije Republike Srpske.

Većina sagovornika ODIHR-a nije izrazila značajnu zabrinutost zbog obuhvatnosti biračkog spiska, ali su neki ukazali na to da se na njemu i dalje nalaze preminule osobe i građani koji faktički žive u inostranstvu. Prema podacima CIK-a navedenim u izvještaju, u preliminarnom spisku nalazilo se 827 birača za koje je poznato da su preminuli.
Za glasanje iz inostranstva CIK je primio 60.063 prijave, od kojih je 48.078 ispunjavalo zakonske uvjete. Za glasanje poštom opredijelilo se 45.457 birača, a 2.621 za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

20 političkih stranaka prijavljeno Tužilaštvu zbog sumnje na falsificiranje potpisa

CIK je ovjerio 75 od 77 prijavljenih stranaka, sva četiri nezavisna kandidata i naknadno 29 koalicija. Dvije stranke nisu ovjerene zbog nedovoljnog broja potpisa, dok je pet ispunilo uvjete samo za izbore na nižim nivoima vlasti.

Posebno se izdvaja podatak da je CIK Tužilaštvu prijavio 20 političkih stranaka zbog sumnje na falsificiranje potpisa.

Za šest neposrednih izbornih utrka registrirano je 560 lista koje su dostavila 82 politička subjekta. Na njima se nalazi 7.028 kandidata, među kojima 2.977 žena.

Žene su, prema nalazima ODIHR-a, i dalje nedovoljno zastupljene. Među 11 kandidata za Predsjedništvo BiH samo su dvije žene, koje su kandidirali SNSD i HDZ. Žene predvode samo 18 od 110 kandidatskih lista za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Kampanja uglavnom usmjerena prema vlastitim etničkim zajednicama

Zvanična kampanja počela je 4. septembra i završava dan prije izbora. ODIHR navodi da je kampanja vidljiva, ali da je zabilježeno nekoliko slučajeva negativne kampanje i retorike koja izaziva podjele.

Prema nalazima posmatrača, politički subjekti kampanje prvenstveno usmjeravaju prema vlastitim etničkim zajednicama.

ODIHR navodi da su SDA i NiP naglašavali jačanje državnosti BiH, SDP i Naša stranka funkcionalnu državu i socijalnu zaštitu, HDZ BiH i Hrvatska petorka unapređenje političke zastupljenosti Hrvata, dok se SNSD fokusirao na zaštitu Republike Srpske. Opozicione stranke SDS i koalicija predvođena PSS-om naglašavale su patriotizam i političke promjene.

Stranke su se razlikovale i u pristupu socijalnoj politici, borbi protiv korupcije, upravljanju, ekonomskom razvoju i investicijama, dok su evropske i NATO integracije, prema ODIHR-u, prvenstveno bile prisutne u kampanjama stranaka iz FBiH.

Povećanja plata i penzija i isplate tokom kampanje

ODIHR se posebno osvrnuo na korištenje javnih sredstava tokom predizbornog perioda.

Izborni zakon zabranjuje zloupotrebu javnih resursa u kampanji, ali je Misija zabilježila da su entitetske, kantonalne i općinske vlasti nakon raspisivanja izbora mijenjale budžete ili izdvajale ranije odobrena sredstva za povećanje plaća i penzija i socijalne naknade.

U izvještaju se konkretno navodi da je Narodna skupština Republike Srpske 17. juna usvojila rebalans budžeta od 1,116 milijardi KM, između ostalog za povećanje plata 56.000 zaposlenih u javnom sektoru za pet posto, jednokratnu pomoć penzionerima od 80 do 120 KM i mjesečne subvencije za brigu o djeci od 200 KM.

Kanton 10, Srednjobosanski i Zeničko-dobojski kanton također su povećavali budžete radi finansiranja povećanja plata zaposlenih u javnom sektoru, dok je Grad Banja Luka izdvojio ukupno 189.800 KM, odnosno po 100 KM za svako dijete koje polazi u prvi razred.

CIK je do tada primio 16 prigovora zbog zloupotrebe javnih resursa, ali prema stanju u izvještaju ni o jednom još nije bila donesena odluka.

SNSD-u 91.000 KM kazni, SDP-u 29.000 KM

Zabrana preuranjene kampanje, uvedena izmjenama Izbornog zakona iz 2024. godine, odnosi se i na neplaćene političke objave na društvenim mrežama.

ODIHR navodi da su građanski posmatrači i političke stranke podnijeli više od 430 prigovora, nakon čega je CIK izrekao kazne u ukupnom iznosu od 383.000 KM. Od toga su stranke i koalicije kažnjene sa 284.500 KM, a kandidati sa 98.500 KM.

Među najvećim iznosima navedenim u izvještaju su 91.000 KM kazni za SNSD, 48.000 KM za Koaliciju PSS/PDP, 29.000 KM za SDP, po 14.000 KM za SDA i nezavisnog kandidata Zdenka Lučića te 10.000 KM za HRS.

Ratni narativi prikupili oko 15 miliona pregleda

ODIHR posebno prati i kampanju na internetu. Facebook je najzastupljenija platforma, slijedi Instagram, dok se TikTok sve više koristi.

Posmatrači opisuju internetsko informacijsko okruženje kao polarizirano i obilježeno političkim podjelama po etničkim linijama. Prema njihovoj analizi, najistaknutiji narativ na stranicama političkih stranaka i kandidata odnosio se na izrazito suprotstavljena tumačenja ratne prošlosti, a takve objave ostvarile su približno 15 miliona pregleda.

ODIHR navodi i da na internetski diskurs sve više utječu anonimni mediji i profili, mreže senzacionalističkog sadržaja te sadržaj generiran uz pomoć umjetne inteligencije.

U periodu od 4. do 6. septembra najgledanije objave na zvaničnim stranicama političkih subjekata ukupno su imale 6,7 miliona pregleda. Poruke SDA o položaju Bošnjaka zabilježile su oko 1,4 miliona, a pozivi SNSD-a na odbranu i očuvanje Republike Srpske oko 1,3 miliona pregleda.

ODIHR: Mediji podijeljeni, novinari izloženi pritiscima

U izvještaju se navodi da je medijsko okruženje u BiH formalno pluralističko, ali da su medijske kuće podijeljene po etničkim i političkim linijama. Kao probleme ODIHR navodi ograničeno tržište oglašavanja, nedovoljnu transparentnost vlasništva te utjecaj političkih i poslovnih interesa.

U izvještaju se spominju i fizički napadi, verbalne prijetnje i tužbe protiv novinara. Prema podacima Udruženja BH Novinari koje prenosi ODIHR, trenutno je aktivno 26 tužbi protiv medija i novinara, dok je mreža SafeJournalists evidentirala 18 incidenata povezanih s medijima tokom 2026. godine.
ODIHR prati sedam televizijskih kanala, među kojima su BHT1, FTV, RTRS, BN, Hayat i N1, kao i pet internetskih portala i dvoje dnevnih novina.

BHRT i RTRS u pravnom sporu, spomenut i prekid signala tokom sahrane Mladića

Poseban dio izvještaja odnosi se na javne emitere. ODIHR navodi da BHRT i RTRS duže vrijeme vode pravne sporove zbog međusobnih dugovanja, što je nakon raspisivanja izbora dovelo do privremenog zamrzavanja bankovnih računa oba emitera.

U izvještaju se navodi i da su BH Telecom i Telemach 7. septembra prekinuli emitiranje RTRS-a u FBiH, kao i privatnih kanala ATV i BN, dok su uživo prenosili sahranu Ratka Mladića u Beogradu. Signal je, prema izvještaju, bez prekida ostao dostupan u paketima kablovskih operatera u Republici Srpskoj.

ODIHR podsjeća da su Udruženje žrtava i svjedoka genocida i "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa" 8. septembra podnijeli prigovore RAK-u i Tužilaštvu BiH protiv RTRS-a zbog načina izvještavanja o smrti, komemoraciji i sahrani Mladića.

CIK primio 534 prigovora i obavijesti

Od raspisivanja izbora CIK je primio 534 prigovora i obavijesti, od čega se 438 odnosilo na preuranjenu kampanju. Razmotreno je 385 predmeta, a izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 438.000 KM.

CIK je kaznio i tri stranke zbog dezinformacija u objavama u kojima su kritikovane Centralna izborna komisija i upotreba novih izbornih tehnologija.

Sudu BiH podneseno je 88 žalbi, a Sud je, prema ODIHR-u, do tada potvrdio gotovo sve odluke CIK-a koje su se odnosile na preuranjenu kampanju i dezinformacije. ODIHR istovremeno navodi da sjednice Suda nisu otvorene za javnost i da većina njegovih odluka nije javno dostupna.

Izbore dugoročno posmatraju i Koalicija za slobodne i poštene izbore "Pod lupom" i Transparency International BiH. "Pod lupom" planira na izborni dan angažirati približno 1.000 posmatrača i provesti paralelno prebrojavanje glasova na reprezentativnom uzorku.

Cijeli izvještaj pronađite OVDJE.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad