Odluka nakon otkrića o milionima iz RS: Bijela kuća uvodi stroga pravila za lobiste

Riječ je o novoj politici koja dolazi nakon što je Miller 6. novembra preuzeo funkciju šefa kabineta Bijele kuće, naslijedivši Susie Wiles.

Nova pravila predstavljaju pokušaj uspostavljanja strožije kontrole nad kontaktima zaposlenih u Bijeloj kući s lobistima i vanjskim interesnim grupama.

Memorandum je zaposlenima uputila Alina Bulazel, zamjenica pomoćnika predsjednika i direktorica Ureda šefa kabineta Bijele kuće.

Dokument nosi naslov "Politika u vezi sa sastancima s lobistima", a upućen je cjelokupnom osoblju Ureda Bijele kuće.

Nema sastanaka s lobistima bez prethodnog odobrenja

U memorandumu se najprije ističe posvećenost predsjednika Donalda Trumpa američkim građanima, uz poruku da se isti pristup očekuje i od zaposlenih u njegovoj administraciji.

"Nijedan predsjednik u historiji nije se tako neumorno, nesebično i hrabro borio za američki narod kao predsjednik Trump. Slijedeći njegov primjer, od zaposlenih u Bijeloj kući očekuje se da svoje vrijeme nepokolebljivo posvete radnim ljudima ove zemlje", ističe se u memorandumu.

Ključni dio dokumenta odnosi se na ograničavanje direktnih kontakata s registrovanim lobistima.

"Zaposleni u Bijeloj kući moraju prethodno dobiti odobrenje Ureda pravnog savjetnika Bijele kuće za sastanke s registrovanim lobistima koji se odnose na vladinu politiku, a održavaju se u kompleksu Bijele kuće", izričito je navedeno.

To znači da zaposleni više ne mogu samostalno dogovarati i održavati takve sastanke bez prethodne saglasnosti pravne službe.

Odluka nakon otkrića o milionskim ugovorima Republike Srpske s američkim lobistima

Nova pravila Bijele kuće uslijedila su nakon niza medijskih otkrića o milionskim iznosima koje su vlasti Republike Srpske izdvajale za lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući angažman osoba bliskih predsjedniku Donaldu Trumpu. Transparency International u BiH objavio je 12. novembra da poznate osnovne naknade za osam lobističkih aranžmana Republike Srpske iz 2025. i 2026. godine iznose čak 9,37 miliona dolara, uz napomenu da nije potvrđeno da je cjelokupan iznos isplaćen.

👉 Javni novac, tajni ugovori i američki lobisti na stranačkim skupovima: Šta je platila Republika Srpska?

👉 Lobisti RS-a prijavili sastanak Dodika s kongresmenkom koja je kasnije od OFAC-a tražila provjeru Schmidta i CIK-a

Posebnu pažnju izazvala je činjenica da je Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske odbilo objaviti ugovor s Trumpovim saradnicima Chrisom LaCivitom i Jamesom Blairom, pozivajući se na povjerljivost podataka.

👉 Lobiranje za RS u ime vjere: Lobistica tvrdi da Bruxelles „demonizira“ protrumpovske kršćane, stručnjak upozorava na „igranje s vatrom“

👉 Bassuener i Macan o aferi s Dodikovim lobistima: Hoće li pritisak u Washingtonu donijeti promjenu?

Određeno i ko će biti zadužen za kontakte s vanjskim interesnim grupama

Memorandum precizira i kome se zaposleni trebaju obratiti kada je riječ o komunikaciji s predstavnicima privrede i drugim vanjskim akterima.

"Za sva pitanja koja se odnose na saradnju s predstavnicima privrede obratite se Uredu za odnose s javnošću (OPL), koji će i dalje biti glavna kontaktna tačka za saradnju s vanjskim zainteresiranim stranama", navodi se u dokumentu.

Na ovaj način Bijela kuća nastoji usmjeriti komunikaciju s vanjskim interesnim grupama kroz nadležne službe i uspostaviti jasniju kontrolu nad sastancima koji bi mogli biti povezani s oblikovanjem vladinih politika.

👉 NYT: Lobisti prikazali Dodika kao 'žrtvu političkih progona', uz cijenu lobiranja od 300 hiljada dolara mjesečno

Miller povukao potez nakon preuzimanja funkcije

Uvođenje novih pravila dolazi samo nekoliko dana nakon što je Stephen Miller imenovan za šefa kabineta Bijele kuće.

Američki predsjednik Donald Trump imenovao ga je 6. novembra 2026. godine na ovu funkciju, nakon odlaska Susie Wiles.

Miller je dugogodišnji Trumpov saradnik i jedan od ključnih kreatora njegove politike, posebno u oblasti imigracije.

Nova ograničenja predstavljaju jedan od prvih značajnijih poteza u organizaciji rada Bijele kuće nakon njegovog dolaska na čelo kabineta.