Da li će radovi na izgradnji HE Buk Bijela biti izvedeni do kraja, sukladno ranije potpisanom sporazumu Vlade entiteta RS I Srbije odlučiće zajednička komisija za koncesije sastavljena od šest članova iz RS i jednog s područja Federacije, predstavnika državne i komisije za koncesije RS-a. Većini iz entiteta Republike Srpske kumovala je državna komisija koja više od godinu dana radi bez dva člana iz Federacije, i jednog iz Brčko distrikta, a nakon što su starim članovima mandati istekli. Predsjedavajućeg zajedničke komisije ne brine teritorijalna zastupljenost, jer kako kaže Zakon to ne prepoznaje.

“Kada radimo u svojstvu zajedničke komisije nemamo taj uslov, već predsjedavajući komisije formira ovo tijelo od četiri člana Komisije za koncesije BiH, koju čine dvojica Srba i jedan Bošnjak koji dolaze sa teritorija RS-a, i jednog Hrvata sa teritorije Federacije BiH zajedno sa tri člana Komsije za koncesije Republike Srpske. Tako da ona što se tiče ovog predmeta može da donosi odluku”, rekao je Milomir Amović,  zamjenik predsjedavajućeg Komsije za koncesije BiH.

Ustavni sud BiH je sredinom jula odlučujući o zahtjevu 24 državna parlamentarca da se poništi odluka RS o davanju koncesije za gradnju Hidroelektrana na Drini naložio Komisiji za koncesije da najkasnije u roku od tri mjeseca riješi ovo sporno pitanje. Koncesiju je podsjetimo dobila firma u kojoj Elektroprivreda Srbije ima većinski dio. Poslanici su zahijevali da se koncesija poništi jer odluke u vezi s državnom imovinom mogu biti donijete isključivo na nivou BiH.

“Znači, Vlada Republike Srpske treba da, uz konsultaciju sa Komisijom za koncesije na državnom nivou, cjelokupnu proceduru provede ispočetka i da dođemo do toga da država Bosna i Hercegovina stane iza ove koncesije, kao što je to uradila i država Republika Srbija”, istakao je Adil Osmanović.

“Nama treba već do 2030/2035. godine skoro da imamo najmanje 60 posto proizvodnje energije iz ekološki čistih izvora – vjetar, sunce, voda itd. Zato, kao čovjek, ne ulazeći u politikantstvo, u neke druge namjere, smatram da je ovaj projekat potreban čitavoj BiH”, rekao je premijer RS Radovan Višković.

Zajednička komisija sutra će održati i svoj prvi sastanak. Stav članova koj dolaze iz komisije RS je jasan i javan, do kraja će insistirati na interesu Republike Srpske. S druge strane aktuelni dopredsjedavajući državne komisije kaže kako je mnogo toga nejasno poput strana u sporu, što bi trebalo biti definisano na sutrašnjem sastanku.

“Mi prvo moramo definisati šta je zapravo predmet spora i koju odluku od nas može očekivati Ustavni sud i javnost. Ako se radi o ustavnim nadležnostima, u to se komisija ne može uključivati, jer to radi Ustavni sud BiH. Možemo utvrditi da li je bio sporan postupak dodjele koncesije, odnosno da li je bila potrebna saglasnost Parlamenta, Savjeta ministara, odnosno da li je uopšte bilo spora. O tome sutra moramo da se dogovorimo, šta je predmet spora i ko su strane u sporu. S jedne strane imamo Vladu RS-a koja je tu proceduru provodila, s druge strane moramo da vidimo ko je ispred države BiH strana u sporu. Da li to mogu biti 24 parlamentaraca, ili je to trebao biti biti Savjet ministara, Parlament ili neka druga institucija BiH. Ustavni sud to nije definisao i moramo zatražiti argumente i jedne i druge strane, i definisati koja je uopšte druga strana u predmetu”, dodao je Amović.

Ustavni sud BIH dao je rok Komisiji da riješi ovo sporno pitanje do polovine oktobra. Ukoliko se ne postigne saglasnost cijela star se vraća Ustavnom sudu BIH. No sastav komisije kao stvari sada stoje već sada prejudira odluku, ili kako je kazao i sam Amović, optimisti smo da će odluka vrlo brzo biti donesena.