"Najniža tačka od Dejtona do danas" tako učesnici konferencije Odnosi BiH i Hrvatske opisuju relacije zvaničnog Sarajeva i Zagreba. Ali, mogu li ti odnosi biti bolji, i kako na njih utiču Hrvati iz Bosne i Hercegovine i Bošnjaci iz Hrvatske?

Dok su intelektualci iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine raspravljali o odnosima dvije zemlje, u Čitlku je predsjednik Hrvatske poručio da će Zagreb nastaviti da se bori za ravnopravnost Hrvata u BiH.

“Dragi Hercegovci, želim da se ovdje zadržite, da ostanete ono što jeste , a to je ponosan i neiskorjenjiv narod, jer ovaj korjen je dubok i zdrav. Bez obzira na brojnost, mi opstajemo, i žeimo normalan zdrav suživot bilo to Srbi, Bošnjaci, u pravilui trećeg nema”, kazao je Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske.

“Znate kad kažete u Hrvatskoj Hrvati u BiH uglavnom se misli na Hercegovce. Hrvati u Posavini,u Srednjoj Bosni su zaboravljen pojam”, dodaje Hrvoje Klasić, istoričar.

Ključno je pitanje, kako graditi odnose sa Hrvatskom, ali i Srbijom, ako u BiH postoje problemi.

“Naše unutrašnje stanje mi moramo srediti da bismo imali Hrvatsku za partnera. U svim segmentima o kojima smo govorili. NAše unutrašnje stanje je od Dejtona do danas opterećeno neriješenim odnosom između etničkog i građanskog”, za  N1 kaže Ivo Komšić, HNV.

“Devedesetih godina je Zagreb bio adresa iz koje se odlučivalo šta če Mostar činiti, danas mi se čini da Mostar diriguje šta će Zagreb učiniti i kako će reagovati”, dodaje Klasić.

Intelektualci okupljeni na ovom skupu vjeruju da BiH Hrvatska mogla pomoći BiH na EU putu. Primjer dobre volje bi, kažu bilo, ratifikacija sporazuma o granici.

“Kao što vam je poznato od ‘99 godine je potpisan, u našem Parlamentu je ratifikovan u Hrvatskom saboru nije, to slobodno mogu reći iz efemernih razlga, sporna su neka dva školja u Neumskom akvatorijumu”, ističe pravnik, Kasim Trnka.

Jedno od otvorenih pitanja je i pitanje bošnjačke nacinalne manjine u Hrvatskoj, smatraju, da kao druga po brojnosti, nakon Srba, manjina imaju pravo na jednog zastupnika. Sada grupi sa jpš četiri manjine birali jednog predsravnika.

“Sada trenutno nismo politički vidljivi. Odnos političkih stranaka iz Hrvatske koje postoje unutar bošnjačke zajednice, i stranaka u BiH apsolutno ne postoji. Imamo SDA Hrvatske koja nema nikakv odnos sa SDA u BiH. Zbog toga osjećamo da smo nigdje”, kaže Kadro Kulašin, SABAH.

“Ono što je specifično, i što je u pozadini problema je to nekadašnje bilježenje ljudi koji su se izjašnjavali kao Muslimani, jer je to bilo u bivšoj kategoriji u ove nove kategorije, u kategoriju Bošnjaka”, kaže dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Koprić.

Iako je u prethodnom mandatu saradnja institucija dvije zemlje izostala, sastanak političara iz BiH i Hrvatske nije manjkalo. Poslednji koji je privukao pažnju je onaj Milanovića i tada člana Predsjedništva Milroada Dodika.