Od disolucije SFRJ odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije nisu na dobrom nivou. Ratna prošlost, negiranje genocida, spor o međudržavnoj granici, opterećuje odnose koji su na najnižem nivou, poručeno je na Konferenciji održanoj u Vijećnici.

Predstavnici akademske zajednice, bivši diplomati i predstavnici nevladinih organizacija o svemu tome su aktivno razgovarali. Cilj im je pokrenuti dijalog i jačati narativ koji donosi prosperitet za obje države.

Ako je udaljenost Sarajeva i Beograda 284 kilometra, u društvenim, a naročito političkim odnosima ta udaljenost je ogromna. Odnosi nisu bili nikada zahlađeniji, kažu bivše diplomate i predstavnici akademske zajednice iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Konferencija o odnosima dvije države predstavlja, kažu, okupljanje onih koji ne žele da žive u mržnji. Sonja Biserko smatra da je Srbija i dalje ključ za stabilnost ili za nestabilnost Balkana.

Sonja Biserko, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji kazala je:

”Beograd do sada nije bio spreman i još uvijek nije… da krene putem istine, zbližavanja, povjerenja i najrazličitijim nivoima saradnje. Retorika o istorijskim nepravdama, ognjištima nema rezonancu u svijetu i stoga pokušaj Beograda za revizijom svojih poraza iz 90ih nema podršku međunarodne zajednice”.

Osim odnosa prema prošlosti, problem je i odnos prema međudržavnoj granici. Posljednji sastanak komisije za granicu BiH i Srbije održan je 2010. godine. Sporno je 40 kvadratnih kilometara gdje se nalaze dvije hidrocentrale, dio pruge Beograd-Bar, kao i naselje Međurečje. Sve bi bilo drugačije da se ne blokiraju pozitivni procesi i ne slabe institucije BiH, objašnjava profesor emeritus Ivo Komšić. Ključnu spregu takve politike vidi u relaciji Beograd-Banjaluka.

Ivo Komšić, član ratnog Predsjedništva BiH kazao je:

”To se može deblokirati samo iz Beograda. Zvanični Beograd mora promijeniti politiku prema BiH, institucije ove države prihvatiti kao partnere u svim razgovorima i projektima”.

Projekti koji bi donijeli razvoj ekonomije. U toj ekonomskoj saradnji mnogi vide šansu za razvoj.

Draško Aćimović, bivši ambasador BiH kazao je:

”Želja mi je da pokušamo naći mogućnost saradnje da svjetske firme koje su u Srbiji etablirane dođu u BiH. Time bi naravno smanjili cijene, nepotrebne troškove carinjenja i time bi naravno pokrenuli i našu privredu”.

Na zadovoljstvo svih stanovnika. Mora se pronaći, poručeno je, put zaštite nacionalnih interesa uz poštivanje evropskih okvira i vrijednosti – prije svega ljudskih prava.

Ivo Komšić, član ratnog Predsjedništva BiH kazao je:

”U jednom pismu Ivo Andrić je napisao ”Sve Drine ovoga svijeta su krive, kriva Drina se ne može ispraviti. Nikada ne smijemo prestati ispravljati krive Drine”.