OECD: Skoro svaki deseti nastavnik nije kvalificiran, obrazovni sistemi suočeni s nedostatkom kadra

Prema podacima iz izvještaja, udio nastavnika bez svih potrebnih kvalifikacija prelazi 18 posto u Čileu, Danskoj, Estoniji i Njemačkoj, dok je u približno dvije trećine zemalja za koje postoje uporedivi podaci zabilježen porast ovoga udjela između školskih godina 2017/2018. i 2024/2025.

Posebno su izraženi problemi u pronalaženju nastavnika matematike i prirodnih nauka, gdje se obrazovni sistemi suočavaju s konkurencijom drugih sektora koji također traže visokoobrazovane stručnjake.

Među 16 zemalja koje su dostavile odgovarajuće podatke, njih 11 prijavilo je nedostatak nastavnika ovih predmeta u srednjem obrazovanju.

U Latviji i Luksemburgu, zemljama s najvećim udjelom nepopunjenih nastavničkih radnih mjesta, približno četiri posto pozicija u srednjem obrazovanju ostalo je nepopunjeno na početku školske 2024/2025. godine. U većini ostalih zemalja taj udio bio je manji od tri posto, a često i ispod jednog procenta.

OECD upozorava da bi starenje nastavničkog kadra moglo dodatno pogoršati postojeće probleme. Svaki četvrti nastavnik u srednjem obrazovanju u zemljama OECD-a ima 55 ili više godina, što ukazuje na potrebu za zapošljavanjem novih generacija nastavnika u narednim godinama.

Istraživanje pokazuje i da zadovoljstvo poslom ne prati nužno društveno priznanje nastavničke profesije. Iako je 85 posto nastavnika zadovoljno svojim poslom, svega 22 posto smatra da društvo dovoljno cijeni njihov rad.

U izvještaju se navodi da konkurentne plaće i prihvatljivo radno opterećenje mogu doprinijeti privlačenju i zadržavanju nastavnika, ali da važnu ulogu imaju i profesionalna autonomija, podrška rukovodstva škola, mogućnosti stručnog usavršavanja i društveni ugled profesije.

Jedan od mogućih odgovora na nedostatak nastavnika predstavlja i omogućavanje stručnjacima iz drugih profesija da se uključe u obrazovni sistem.