Bivši Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Wolfgang Petritsch oštro je kritikova domaće vlasti u BiH. Govoreći za N1 iznio je stav kako je "OHR postao dio problema, a ne rješenja", dok je za domaće političke elite rekao kako su "nesposobne rješavati osnovna životna pitanja građana".

“U prvih 10 godina rekao bih, OHR je bio nezamjenljiv i postigao je zadatak da spriječi ponovno izbijanje rata i to je uspio, kao i povratak izbjeglica i pitanja za izgradnju države. Ali ta institucija, koja je osnovana u svrhu rješavanja situacije neposredno nakon rata, je prošlost. Četvrt stoljeća poslije situacija je drugačija, geopolitička situacija se promijenila dramatično i ne možemo koristiti iste pristupe kao prije 25 godina. Trebamo shvatiti da 25 godina koje su prošle postojeće političke elite su pokazale opetovano da su nesposobne ili nevoljne rješavati osnovna pitanja od kojih ovisi život običnih ljudi i to je stvarni izraz nesposobnosti, s problemom koji predstavlja korupcija državna, ta toksična kombinacija poslovanja i politke, čemu treba stati u kraj. Moramo govoriti o preduvjetima da bismo išli dalje i nastojali reformirati zemlju, pojednostaviti institucije i pokušati je pretvoriti u jednu funkcionalnu evropsku zemlju, a to može samo ako se što više približi EU, a da se Brisel kreće brže i odlučnije u političke procese reforme u BiH”, rekao je Petritsch.

Bivši američki ambasador u Bosni i Hercegovini Thomas Miller stava je da OHR treba ostati, ali da ima drugačiji mandat.

“Jako je važno za BiH da počne više ličiti na normalnu evropsku zemlju i mnogi od tih instrumenata koji su proistekli iz Dejtona se trebaju pažljivo razmotriti da li oni još uvijek služe svrsi. OHR treba ostati, ali treba imati drugačiji mandat, novi mandat koji treba biti osnažen. Vjerujem da lideri BiH u proteklih 25 godina koji su bilo manje-više isti, su pametn,i znaju šta rade i postigli su da imaju ovu situaciju kakva je sada, da ne liči na normalnu evropsku zemlju. Postoji velika korupcija, to je jedan od najvećih problema u BiH i imaju koristi od toga. Ne radi se o tome da vam treba neki OHR da pomogne lošem liderstvu ili siromašnim liderima BiH, oni nisu siromašni i znaju vrlo dobro šta rade i to što rade njima donosi korist. Nadam se da ćemo 25 godina kasnije napraviti nešto što smo trebali 10 godina nakon Dejtona, da sam znao tada ono što sada znam preporučio bih. Bio sam blizak s Richardom Holbrookom i pričao sam s njim, svrha Dejtona je bila da zaustavi rat, ne da bude uklesan. Stvorio je institucije koje nisu najfunkcionalnije za jednu vladu”, kazao je Miller.

“Visoki predstavnik prevaziđen”

Krstan Simić, bivši sudija Ustavnog suda BiH, kazao je kako se događaji poput onog gdje NSRS traži od visokog predstavnika da podnese izvještaj o svom radu, često koriste za dnevno-političku upotrebu, a suštinski ne vode ka rješenju.

“Ja kao intelektualac smatram da je visoki predstavnik suvišan BiH iz prostog razloga što smatram da građani BiH moraju biti sposobni, odgovorni da sami urede svoje odnose bez prisustva nekog trećeg autoriteta čija se aktivnost često politizira i procjenjuje da se stavlja na ovu ili onu stranu. Imam osjećaj da prisustvo visokog predstavnika koči kreativnost onih koji bi mogli dati više do sebe jer očekuju da on bude taj koji će donijeti tu kreativnost, a s druge strane osporavjau sve njegove odluke. Mislim da je visoki predstavnik prevaziđen. Kočnica razvoja je jedan jaki etnicizam gdje je teško napraviti balans između građanskog i nacionalnog”, rekao je Simić.

Govoreći o odlikovanjima ratnih zločinaca u NSRS, kazao je kako “za ratne zločine nema opravdanja, pogotovo promocije”.

“Ovdje su se nažalost događale stvari da general Blaškić nakon izdržavanja kazne sjedi u svečanoj loži Sinjske alke, da nam osuđenici za ratne zločine dočekuju. Građani BiH nakon 25 godina nisu se opredijelili da raskrste s ratnom prošlošću, da im se saopšti istina, da zločinci budu zločinci. Ratni zločini su postali politička roba koja se koristi u dnevno-političke svrhe jer se vrlo često osumnjičeni i osuđeni za ratne zločine proglašavaju nacionalnim herojima što je nedopustivo u bilo kojoj civlizaciji”, rekao je Simić.

Dodao je da oni koji su pravosnažno osuđeni za ratne zločine i pored izdržane kazne moraju nositi teret onoga što su učinili kao pojedinci.

“S aspekta pojedinih političara se tumači na štetu samog naroda, upravo u slučaju Inzka gdje se govori da je srpski narod proglašen zločincem što ni u jednoj izjavi nisam čuo i kada uzmete sve presude u njima se podvlači da se sudi pojedincima. Ne znam zašto se politike žele poistovijetiti s tim pojedincima”, istakao je.

Profesor ustavnog prava Kasim Trnka kazao je kako ustav dao veliki broj instrumenata koji svakoj nacionaloj grupaciji tri naroda omogućava da zaustavi odluku koja im ne odgovara.

“Entitetsko glasanje, zaštita vitalnog nacionalnog interesa itd. I pored tih instrumenata, da nema viskog predstavnika, onda bi s obzirom na činjenicu da nažalost tri vodeće nacionalne stranke imaju dijametralno suprotne političke stavove – SNSD ide na separatizam, kada bi se otklonio taj posljednji osigurač te bi politke eksalirale i pitanje kuda bi. Pogotovo kada bi na čelu takvih poteza bili ljudi skloni avanturizmu. Potpuno je jasso od međunarodne zajednice preciziran stav – pet uslova i dva dodatna kriterija – kada se ispune visoki predstavnik može ići”, rekao je Trnka.

 Schmidt će morati sarađivati s EU

Govoreći o izboru novog visokog predstanvika kojeg je predložila Njemačka, Petritsch je rekao kako ga je upitao da li ima novi program rada OHR-a.

“U suštini posljednjih 20-ak godina nije bilo velikih strategija šta je to što bi OHR trebao uraditi. Kada sam napuštao BiH moj zadatak je bio da usmjerim napore međunarodne zajednice u BiH. vidimo šta radi UN misija, mi smo promijenili SFOR i EUFOR, OSCE je smanjio svoje kapacitete, ali se uključio u pitanje obrazovnja. Puno toga je urađeno. Trenutno je jedino OHR tu od one postratne situacije, ali nije ništa postigao ne zato što Inzko nije mogao da ‘jaše mrtvog konja’ kao što je rekao Lajčak, već zato što EU nije dala dovoljno podrške visokom predstavniku. Prestiž je nestao,  Schmidt će se morati nositi s tim i raditi blisko s EU. Delegacija u Sarajevu je možda najveća u svijetu i ona može zamijeniti bonske ovlasti koje se dugo nisu koristile. Sada smo u različitoj situaciji i vjerujem da će Schmidt dobiti savjet da će morati bliže sarađivati s EU i da se s OHR-a prenese na EU sve ono što je ostalo i utvrdi sva pitanja koja bi i dalje mogla biti potrebna za dalje djeovanje OHR-a. OHR ništa nije mogao učiniti 12 godina za status Mostara, a novi predstavnik Delegacije EU je to učinio u saradnji sa američkim ambasadorima po dolasku”, rekao je Petritsch.

Odluka na građanima

Na pitanje da li je tačno da “Izetbegovića, Čovića i Dodika neće biti na poliitčkoj sceni 2021. godine”, kazao je: “Mislim da su to samo lijepe želje”.

“Kada govorimo o učinku ovih političara mora biti jasno građanima BiH da oni moraju odlučiti da li želi da nastave ovi političari ono što su radili proteklih godina ili žele probati nešto novo da se osigura budućnsot zemlje, a ne da odlaze. Evropa se mora pozabaviti time da ne zemlje Zapadnog Balkana ne postanu zemlje starih”, dodao je.

Na isto pitanje Miller je rekao kako ne zna za to, ali da možda jednostavno samo nema informaciju.

“I druge zemlje su imale probleme u prošlosti. Imamo odgovornost s Dejtonskim sporazumom, ali razlika između BiH i drugih zemalja da institucije u BiH pokazuju da ne rade onako kako bi trebale. Budućnost BiH je evropski put. Sve dok imate lidere koji su usmjereni iskreno na ovakav status ‘quo’ to je problem. Kažete to je do glasača, jeste, ali ako dominantne stranke kontroliraju resurse onda je veoma teško da drugi kandidati dobiju moć. Morate promijeniti pravila igre tako da i oni koji su umjereniji s politikama dobiju veću ulogu, oni koji su više za mutlietničke sisteme. Đavo leži u detalju, kako to raditi. Građani BiH donose ovu odluku. Nevoljko, nerado kažem da je potrebna vanjska sila i dalje”, rekao je Miller.

Petrič je dodao na kraju kako je greška bila uklanjanje stranih tužitelja iz BiH jer ako se zemlja ne oslobdi korupcije ne može napredovati, dok je Simić drugog mišljenja.

“BiH nema pravosudni sistem na svim nivoima koji je neophodan da osigura građanima pravnu sigurnost i vodi borbu protiv korupcije. Po meni je najveći problem što pravosuđe nije nezavisno jer je ono ipak pod političkim utjecajima. Od nastanka prve Jugoslavije 1918. nikada nismo imali ozbiljnu vladavinu zakona. Mislim da strane sudije i tužiteljice ne bi poboljšale situaciju”, rekao je Simić.

Profesor Trnka naglasio je kako je problem u Ustavu u kojem postoji “konstrukciona greška koja producira posljedice”.

“U Dejtonu je postavljena takva struktura ustavnog uređenja da je sistem preplavljen diskriminacijama. Nije slučajno da su nacionalne stranke najzastupljenije i zastupaju takvu politiku. To je pokazalo 25 godina od Dejtona da je krajnje vrijeme za uklanjanje tih konstrukcionih grešaka i napravi jedna funkcionalna demokratska država i ne treba imati iluzija da je to moguće odmah već ići korak po korak. Politčke stranke ne idu u to jer svaki pokušaj ugrožavanja svoje poizicije mogu zaustaviti, to im je dato ustanvim alatima”, zaključio je Trnka.