Nakon što je N1 objavila jutros podatke istraživanje britanskog YouGov koje je provedeno u četiri članice Evropske unije - Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Španiji, a prema kojem se vidi, među ostalima, i pozicioniranost BiH u kontekstu stavova tamošnjih građana o pridruživanju EU - upitali smo analitičare i politologe za komentare.

Utvrđeno je, naime, kako su određene evropske zemlje doživjele evidentan napredak u smislu sve manjeg broja onih koji se protive ulasku BiH u Evropsku uniju. Primjerice, 34% Francuza je u prošlom istraživanju bilo protiv ulaska u Uniju, dok je sada njih 16% protiv, navodi se u objavljenom istraživanju prema kojem je sve manje protivnika pridruživanju i među njemačkim građanima. 

Ahmed Husagić, jedan od osnivača Pokreta Domovina u Bosni i Hercegovini, donedavno političar u Socijaldemokratskoj partiji Austrije za N1 kaže kako je za ovu vrstu promjene u pogledu proširenja EU među građanima zemalja članica prvenstveno utjecaj imalo slabljenje ekstremno desnih političkih partija u posljednjih nekoliko godina. Međutim, Husagić vidi i rusku agresiju na Ukrajinu kao jedan od razloga ove – po građane BiH – pozitivne promjene.

“Ne samo da su desno-ekstremne političke partije izgubile na snazi u mnogim zemljama nego su i neke ublažile svoje stavove. To možemo vidjeti na primjeru Marie Le Pen u Francuskoj. Također je pandemija Corona virusa stopirala migracije, a samim tim i skrenula fokus političkih debata sa te teme na temu mjera koje su uvodile vlade. Osim ovoga, kao sto sam već gore naveo, agresija Rusije na Ukrajinu je dovela do homogenizacije najvećeg broja europskih država pa su europski identitet i europske vrijednosti naspram autoritarnog režima u Rusiji doveli do promjene razmišljanja o proširenju EU”, komentira Husagić te ističe da je pozitivna atmosfera kod građanki i građana Evropske unije samo jedan preduslov za promjenu mišljenja pojedinih evropskih vlada kad je riječ o njihovom skeptičnom stavu spram ideje proširenja.

“Ali na kraju krajeva Bosna i Hercegovina mora da ispuni uslove koje su pred nju postavljeni. Ne zbog Evropske unije nego zbog sebe same”, jasan je Ahmed Husagić u svom komentaru za N1. 

Vraški teška zadaća

Politička analitičarka Tanja Topić kaže da Bosna i Hercegovina nema alternativu evropskom putu, i to ne samo zbog benefita koje donosi članstvo, već prvenstveno zbog neophodne unutarnje reforme države, institucija i cjelokupnog bosanskohercegovačkog društva.

Geopolitička perspektiva

Iz geopolitičke perspektive, rat u Ukrajini je prekretnica jer, kako smatra predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije, stvara se novi model Evrope i redefinira se funkcioniranje globalnog sistema. To prije svega podrazumijeva i opstanak evropskog vojno-političkog jedinstva koje je nastalo, tako reći, preko noći kao reakcija na rusku agresiju na Ukrajinu. Ono je bilo nezamislivo prije nekoliko mjeseci, kaže Biserko, naglašavajući kako Zapadni Balkan, uključujući BiH, dobija sasvim novi značaj u evropskoj sigurnosnoj strukturi.

“Putinov napad na Ukrajinu se percipira kao prelomni trenutak za Zapadni Balkan. Bilo je mnogo izjava zapadnih političara koje su se odnosile na Balkan i BiH. Pre svega, špekulisalo se o mogućnosti drugog fronta kojeg bi Rusija otvorila na Balkanu na kojem je dobro inflitrirana”, smatra Biserko podsjećajući da se mjesecima prije početka rata u Ukrajini američka administracija vratila na Balkan pokrenuvši diplomatsku ofanzivu kako bi se spriječili eventualni konflikti. SAD je učinila to uvodeći sankcije vodećim srpskim liderima na Kosovu i u Republici Srpskoj.

“Očekuje se veći pritisak na Beograd nakon izbora i od strane EU i SAD-a”, kaže za N1 Biserko.

“Zapadne demokratije su svesne da moraju da se suprotstave nacionalizmu koji je devedesetih doveo do rata u Jugoslaviji, a koji Zapad nije percipirao kao ozbiljni izazov. Tek je ruska agresija osvestila da je etnonacionalizam destruktivan i poguban za Evropu koja već ima to iskustvo. Zato ne čudi da se javnost na zapadu menja u pogledu proširenja EU i na Zapadni Balkan bez kojeg nema stabilne Evrope”, zaključila je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije Sonja Biserko.