Šta znači aktivizam u Bosni i Hercegovini i konkretno borba za prirodu koja nas okružuje? Ko su osobe koje pokreću ostale aktiviste, ko im stoji na putu, ko im daje podršku? Naše gošće bile su Lejla Kusturica, direktorica Fondacije Atelje za društvene promjene - ACT, aktivistica i Marsela Pećanac, osnivačica Fondacije ACT.

Na početku razgovora nas je interesovalo koliko dugo one same vode ove borbe te šta ih je na to potaklo, odnosno, šta je bio glavni okidač?

“Lična borba traje oduvijek, briga za ljude oko sebe, okoliš, ne samo za sebe samog. Međutim, što se tiče fondacije Atelje za društvene promjene, osnovana je prije ččetiri godine. U ovom su se slučaju nekako rijeke same nametnule kao tema jer je bio zaista toliki napad na njih. U BiH imamo 244 rijeke i istovremeno su se poečle graditi mnoge mini hidrocentrale i to na nekim od naših najljepših rijeka. Tako da smo mi prvo radile s organizacijama koje su tu već postojale i duže vodile borbu za zaštitu i očuvanje naših rijeka, a onda smo osnovale i našu organizaciju da pružimo jedan vid podrške. Riječ je o direktnoj podršci na terenu uz sofisticirane digitalne kampanje. Osluškujemo teren, ispitujemo šta njima treba i podržavamo ih isključivo na taj način”, istakla je Pećanac.

Kusturica, s druge strane, kaže da mlada osoba, ukoliko odluči ostati, živjeti i raditi u BiH, jednostavno ne može da nakon izvjesnog perioda ne postane aktivistkinja.

“Mene boli naša stvarnost, oduvijek me bole naši problemi. Pravnica sam po struci i oko sebe imam ljude koje također boli naša stvarnost. I onda udruženim snagama pokušavamo nekako ovu našu BiH napraviti zemljom u kojoj sanjamo da živimo. Naravno da je to dugačak posao i da će trebati dugi niz godina da dođemo na takvo mjesto, ali mi u to vjerujemo. Našu energiju i znanja koristimo da se bavimo našom stvarnošću. Ono što se dešava zadnjih godina jeste napad na naša prirodna bogatstva, živimo u podijeljenim društvima u cijeloj regiji i ljudi sve više zbog takvog napada shvataju ko su naši istinski neprijatelji. To su upravo naše političke elite koje, umjesto da štite interese tih građana koje tvrde da zastupaju, oni im zapravo otimaju osnovne pretpostavke za život, a to su sloboda, zrak, šume”, dodala je Kusturica.

S obzirom na to da su brojni poznati tokom Sarajevo Film Festivala nosili majice na kojima su bili natpisi “Una” ili “Neretva”, interesovalo nas je koliko aktivistima znači ovakva vrsta podrške?

“Strašno puno znači. Svaki vid buđenja svijesti jako puno znači, oni su uzor ljudima i treba nam više takvih modela. Dobijemo često i kritiku kao ‘šta znači nositi majicu, treba izaći na protest i konkretno nešto uraditi’ i ja bih zaista sada rekla da je svaki vid podrške bitan kao i činjenica da sada u javnom prostoru pričamo o ovako bitnoj temi. I ako se postavi pitanje kako se postaje aktivista, ja bih mogla reći da smo mi svi u suštini samo obični ljudi koji želimo da promijenimo stvarnost koja nam se ne dopada i koja nas zaista duboko boli. Kada je riječ o tome, naše slavne ličnosti, kao i obični ljudi i ljudi na terenu su se udružili da se suptorstavimo dominaciji zla kojoj svjedočimo posljednjih godina. Mislim da smo svi u tome zajedno, da su to naša zajednička dobra i da ih svi možemo odbraniti svako na svoj način u kojem je najbolji. Nema veze da li je to na rijeci ili na crvenom tepihu”, istakla je Pećanac.

(FOTO) Mirvad Kurić izazvao veliku pažnju večeras na crvenom tepihu: “We need Una”

O načinu na koji poznati, ali i ostali ljudi primijete da je njihova namjera dobra i iskrena, Kusturica kaže da se to jednostavno osjeti i da ne bi rekla da aktivisti bilo koga ubjeđuju kada je riječ o ovoj temi.

“Ja bih rekla da mi motivišemo i inspirišemo ljude da se ovdje u našoj zemlji nešto zaista može promijeniti. Osjećamo stvarnost i imamo ispravne nade i želje, ali smo često paralizovani apatijom da mi ne možemo izaći iz tog blata. Mislim da sve ono što se dešava u regiji i BiH, ekološka borba za vodu, zrak, šume motiviše ljude i vraća nadu da mi zajedno i udruženi možemo ustvari izgraditi društvo kakvo mi mislimo da treba biti, a da je po našoj mjeri umjesto da nam se nameću projekti poput rudnika litija i drugih sirovina koji prijete da ugroze naše rijeke i zemlju bez koje nećemo imati zdravu hranu, a bez zdrave hrane nemamo ni ljudi, a bez zdravih ljudi nemamo ni života”, naglasila je Kusturica.

Apeli za spas Une i Neretve i na svečanom otvaranju 30. SFF-a

U kontekstu prepoznavanja njihovog angažmana u javnosti, Pećanac ističe da se uprkos brojnim planiranjima i strategijama ljudi prepoznaju “po srcu”.

“Ta podrška dođe sama i možda mi samo dajemo ideju. I u ovom slučaju kada je riječ o majicama, ljudi su dolazili i sami pitali kada mogu da ih nose i gdje i rekli su da će ih nositi svaku noć. Desila se neka mobilizacija na širem nivou, a ne samo ono što smo vidjeli na SFF-u”, rekla nam je Pećanac.

Kusturica je rekla da je upravo važan ovaj širi nivo kako bi se veća zajednica uključila i na kraju shvatila i borbu aktivista.

“Jako nam je bitno da ova tema bude nešto što prepoznaju ljudi od sedam do 77 godina. Da smp prosto upućeni u ono što nam se dešava i alarmirani te da uz mnogo tema i problema s kojima se susrećemo, ove teme dobiju jednostavno više prostora i imaju pojavnost tog stagea jer ih ljudi primijete i više se o tome priča pa onda te teme dobiju više na značaju”, poručila je, između ostalog, Kusturica.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad