Uoči 1. decembra, Dana oružanih snaga Bosne i Hercegovine, predstavljeni su planovi nadležnih, kako za modernizaciju opreme, tako i podizanje standarda profesionalnim vojnicima. Dok se zemlje regije naoružavaju i uvode vojne rokove, Oružane snage značajno ovise od pomoći međunarodnih partnera. Problema je mnoštvo, kažu nadležni, ipak cijene, stanje na svim frontovima je bolje nego u prethodnom periodu.

Nekoliko puta se tokom konferencije resorni ministar Zukan Helez zahvaljivao NATO-u zbog kontinuirane pomoći. Odobreni paket pomoći jačanju odbrambenih kapacitete, Oružane snage obučavat će narednu deceniju 60 pilota. S Turskom je potpisan ugovor o nabavci borbenih transportera Kirpi 2, šest dronova Bajraktar, završena popravka tenkova i oklopnih transportera s kojima Oružane snage već raspolažu.

“Imamo višegodišnji projekat nabavke uniformi, 39 miliona, u svemu tome i Njemačka nam pomaže s 1,5 miliona eura, kroz DCB paket pomoći koju je odobrio NATO, Slovenija treba da nam isporuči specijalizirana vozila za vojnu policiju u sastavu deklarisane bataljonske grupe, tu je pomoć UK, Sjeverne Irske i Njemačke u izradi infrastrukture na ovim lokacijama, Italija pomaže u rezervnim dijelovima za helikoptere”, kaže Zukan Helez, ministar odbrane BiH.

Problemi s finansiranjem: VM duguje preko milijardu KM

Današnji, ali i budući izgled Oružanih snaga BiH umnogome zavisi od pomoći međunarodnih partnera, s obzirom na to da domaća sredstva uglavnom nisu dovoljna za modernizaciju. Čak i ovogodišnji budžet usvojen je sa zakašnjenjem i manji je za 0,45 posto u odnosu na prošlogodišnji, a Vijeće ministara BiH još od ranije duguje značajne sume novca upravo namijenjene za modernizaciju.

“Planom modernizacije nama Vijeće ministara duguje preko milijardu maraka”, dodaje Helez.

Finansijski okvir za Oružane snage, s godinama se, sve više sužava, kaže novinar i vojni analitičar Dejan Džebić. Više od 90 posto budžeta se troši na održavanje perosnala, neperspektivne imovine. Malo novca iz državne kase ostaje za opremu.

“Naravno tu je i jedan apsolutno manjak razumijevanja od Vijeća ministara kada je u pitanju ova institucija, stiče se utisak da država BiH ne zna šta želi postići sa OS BiH, da li ih fokusirati samo humanitarne operacije, da li fokusirati samo na protivminsko djelovanje i maksimalno onemogućiti nabavku ubojnih sredstava, to je jedna tendencija koja postoji i kod naših međunarodnih partnera koji bi najradije da se paketi vojne pomoći usmjeravaju na neborbenu opremu. Naravno i iz tog neborbenog sektora ima cijeli niz opreme koja je nama potrebna”, ističe Džebić.

Tako je i s posljednjom nabavkom helikoptera koju su dogovorili lideri vladajuće koalicije, saopštivši kako će oni biti nenaoružani i služiti isključivo u humanitarnim misijama i akcijama spašavanja. Kada imate rat na evropskom tlu, u kojem učestvuju nuklearne sile, te aktuelnu globalnu i regionalnu sigurnosnu sliku, onda je, smatra anlitičar Džebić, ovakav pristup pogrešan. Izazov je uvijek i osigurati bolji standard pripadnicima Oružanih snaga, adekvatan smještaj.

“Vojne lokacije koje su predviđene za regrutnu vojsku a ne za profesionalnu vojsku, dalje predviđene su za Oružane snage ili vojske u kojima je dominirala muška populacija, mi sada imamo 11 posto žena u sistemu, i moramo stvoriti takve uslove da oni budu primjereni. Pregledom odbrane je predviđeno smanjenje broja lokacija sa 63 na 57, ja mislim da je i to previše. Što se tiče sanbdijevanja sa osnovnim klasama vezano za hranu, grijanje, upravo ovaj broj lokacija to dodatno usložava”, pojašnjava Gojko Knežević, načelnik Zajedničkog štaba OS BiH.

Položaj pripadnika Oružanih snaga je u prioritetima, kažu nadležni. Bolji uslovi u kasarnama, više plaće, mogle bi privući i veći broj mladih, s obzirom da interes za ovaj posao stagnira. Od naredne godine dodatnih 1.046 osoba obući će uniforme.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje