Osam decenija od Kristalne noći: Prepoznaju li mladi u BiH opasnosti fašizma?

Kristalna noć, Holokaust, progoni Jevreja – događaji koji su obilježili najmračnije stranice evropske historije. Više od osam decenija kasnije, koliko o njima znaju nove generacije? Mnogi smatraju da se o ovim temama nedovoljno govori, kako kroz formalno tako i kroz neformalno obrazovanje.

"Mladi u Bosni i Hercegovini su kroz obrazovanje i stečeno znanje uglavnom naučili i znaju, međutim, smatram da je to nedovoljno i da bi trebalo još poraditi na temi antisemitizma i fašizma", rekla je studentica Ajna Goralija.

"Znam da smo spominjali, imali smo razne prezentacije i seminarske radove u vezi s tim, ali ne mogu se baš sjetiti, bilo je to davno", "Kroz osnovnu školu mislim da smo više učili, već kroz srednju onako... Društveni sam smjer upisala pa mi je to i bila tema kroz srednjoškolsko obrazovanje, dok se sad na fakultetu gotovo nikako ne spominje", "Tu su veliki problem i sami mladi jer ih to ne zanima. Njima su to dosadne teme, pogotovo što se ne dešava sada i pred njima, pa ih ne zanima", mišljenje je ostalih studenata s kojima smo razgovarali.

No, nije riječ samo o tome koliko se uči nego i koliko se naučeno razumije i pamti. Sociolog Sead Pašić smatra da se kod novih generacija javlja i svojevrsni zamor od tema koje povezuju s traumama prošlosti.

"Sociolozi to interpretiraju kao trauma fatigue, a to znači umor od traume koju su im prenosili djedovi i roditelji. Roditelji su o tome puno razgovarali i tako dalje. Njih to ne interesuje. Oni žive u jednom odmaku od svijeta, kao što je živjela otprilike generacija rođena 1950. godine – njih nije zanimao Prvi svjetski rat", smatra sociolog Sead Pašić.

Dok Pašić zagovara promjene u obrazovnom sistemu, historičar Dragan Markovina upozorava da se jednom stečena historijska znanja ne mogu podrazumijevati. Posebno u društvima u kojima su prisutni historijski revizionizam i veličanje ideologija iz prošlosti.

"Ja sam vjerovao, kad jednom čovječanstvo ili neko društvo stekne neko znanje, da je onda to znanje nepovratno. To nije istina. Neki ljudi u nekom razdoblju su neko znanje usvojili, a već u sljedećim generacijama, u sljedećim okolnostima, tog znanja nema", dodao je historičar Dragan Markovina.

"Nismo uradili ništa da mlade osposobimo da pozitivno razmišljaju i da shvate šta je fašizam u suštini, šta je njegov problem, šta je antisemitizam u suštini. Znači, mi moramo to da shvatimo da bismo uopće mogli nastaviti edukovati mlade i u dobrom smjeru razvijati naše društvo", mišljenja je Eli Tauber iz Jevrejske zajednice u BiH.

Mržnja i netrpeljivost danas se ne šire samo kroz političke poruke i javni prostor. Društvene mreže postale su mjesto na kojem se mladi svakodnevno susreću s uvredama, predrasudama i govorom mržnje.

"Na društvenim mrežama se često pojavljuju uvrede i komentari na nacionalnoj osnovi, gdje se mnogi pronalaze uvrijeđenim, dosta to lično shvataju i stvaraju sebi...", dodala je studentica Ajna Goralija.

"Algoritmi koji su u vlasništvu Elona Muska, Zuckerberga, oni su ultradesničari skoro libertarijanskog usmjerenja i algoritmi koje oni prave njih, mlade, usmjeravaju dalje ka tome", poručio je sociolog Sead Pašić.

Zato se o fašizmu, antisemitizmu i njihovim posljedicama ne bi smjelo govoriti samo povodom datuma poput ovog. Ne samo da bi mladi poznavali historiju nego i da bi razumjeli kako nastaju mržnja i netrpeljivost i zbog čega im se treba suprotstaviti.