Oglas

Radovi se nastavljaju danas?

Otpad uz branu HE Jablanica prijetnja ekosistemu Neretve, tehnički problemi usporili njegovo uklanjanje

author
bhrt
10. feb. 2026. 07:45
Screenshot 2026-02-10 074445
BHRT

Krajem januara zaposlenici Hidroelektrane na Neretvi krenuli su s uklanjanjem otpada nakupljenog uz branu Hidroelektrane Jablanica. Prema procjenama, riječ je o 500 kubnih metara plutajućeg nanosa, od čega je do sada uklonjeno približno 100 kubnih metara. Radovi su jedno vrijeme stali, s obzirom na, kako su kazali, tehničke preduslove rada i količinu otpada, a trebali bi biti nastavljeni danas.

Oglas

Nakon obilnih padavina u proteklom periodu velike količine otpada nakupile su se uz branu HE Jablanica. Većina otpada koncentrisana je neposredno uz branu, dok je ostatak raspoređen duž čitave površine jezera. Iz podružnice HE na Neretvi su nam kazali da su zbog rasta kote Jablaničkog jezera bili prinuđeni da vrše manipulaciju evakuacionim organima klapnama na brani HE Jablanica.

"Zbog otvorenih preljevnih organa rad na čišćenju akumulacije uz branu nije siguran i oprema za čišćenje plutajućeg nanosa je s brane HE Jablanica prebačena na branu HE Grabovica, kako bi se pristupilo čišćenju akumulacije HE Grabovica. Početak radova planiran je za utorak, 10. februara 2026. godine", naveli su iz Elektroprivrede. BiH

Vlasnik ribogojilišta na Drežanjki govori nam kako kruti otpad nanosi veliku štetu ribljem svijetu. Navodi kako je prošle godine, nakon poplava, u ribnjaku imao više od 500 kubnih metara krutog otpada i da je morao sve sam da očisti. Hidroelektrane, dodaje, čiste samo smeće koje je do brane.

"Te grane uđu u mrežu, pokidaju mrežu i onda imamo problem, ode riba, znači pobjegne nam riba, imamo štetu i onda od koga ćeš ti naplatiti tu štetu. Znači, nikako ne možeš. Ako nije proglašena elementarna nepogoda, ako je proglašena oni ti nešto malo plate, a ostatak ti je, halali to sve", istakao je Enver Omerović, vlasnik ribogojilišta.

Da je šteta za riblji svijet velika slaže se i potpredsjednik Udruge sportskih ribolovaca „Neretva 1933“. Pojašnjava kako se mlađ i sitnija riba može zapetljati u otpad, povrijediti se, pa se samim time smanjuje njen prirast. S druge strane, problem je što u tom otpadu definitivno ima i biljnog i životinjskog porijekla, pa dolazi do truljenja i uginuća ribe.

"Bakterije koje se pojavljuju u tom momentu jednostavno troše kisik iz vode. Samim tim to značajno utiče na riblji fond. Riba je u tom slučaju troma, slabije se kreće, slabije se hrani i povlači se u dublje vode", poručio je Neđad Selimotić, potpredsjednik Udruge sportskih ribolovaca "Neretva 1933“.

Selimotić je apelovao i na sve koji mogu pomoći da se uključe i riješe ovaj problem. Dodao je i da bi hidroelektrane trebale češće čistiti otpad kako ne bi dolazilo do njegovog nakupljanja.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama