Rudna ležišta u Varešu decenijama nisu iskorištavana, a sada u ovom gradu, koji je prije nekoliko godina opisivan kao mjesto koje ''odumire'', vlada optimizam. Naime, iskopavanja nalazišta srebra i cinka od danas su zvanično počela.

Cink, olovo, bakar, barit, zlato – sve se to nalazi u Varešu nekoliko stotina metara ispod površine. Ovaj ogroman potencijal iskopavat će britanska kompanija za istraživanje minerala. Vrpca svečano presječena. Rudarenje počinje nakon tridesetogodišnje obustave. Ispred rudnika optimizam, u Varešu sreća jer se naziru bolji dani.

”Ovo je nešto najbolje što se moglo desiti. Čitav grad je sretan, ljudi se vraćaju, omladina radi. Perfektno”, kažu građani.
”Ovo je neshvatljivo da je ovoliki procvat počeo. Sve je stagniralo do sada. Sada vidimo pozitivu, samo pozitivu”, još je jedno od mišljenja.

Rezerve rude su takve da je iskopavanje sigurno u narednih 18 godina. Ogroman novac je uložen, a ponovno je otvorena pruga od Podlugova do Vareš Majdana za prijevoz rude do glavne izvozne luke u Pločama. O trenutnoj atmosferi i perspektivi u ovom mjestu govori i činjenica da je u srednjoj školi otvoren i novi rudarski smjer, kao i da je drastično povećan kapacitet vrtića.

Prema određenim kalkukacijama do 2050. godine samo cinka i olova u ovom rudniku bit će proizvedeno, a potom i prodato u vrijednosti od pet milijardi eura. Zaposleno je više od 200 ljudi, a kada se dostigne vrhunac proizvodnje taj broj će dostizati 400 radnika.

”25 % ukupnih direktnih stranih investicija predstavlja ovaj projekat. To je ogroman novac, ponosan sam na ovu kompaniju. 2,5% doprinosa BDP će biti u ovoj zemlji tokom rada rudnika”, rekao je Julian Reilly, britanski ambasador u BiH.

Tako će iz Vareša enormne količine cinka, olova, srebra otići u brojne svjetske zemlje. Cink se uglavnom koristi za galvanizaciju željeza i čelika, ali i za akumulatorske baterije, olovo pri izgradnji krovova, za municiju, keramiku, legure itd, a srebro je značajno za automobilsku industriju.

”Ovaj svečani dan predstavlja i puno više od početka prerade minerala. On predstavlja i puno više od povećanja BDP, od povratka naše zemlje na mapu svjetske rudarske industrije. Ovaj projekat je ponovno rađanje naše industrijske baštine”, kazala je Sanela Karić, Adriatic Metals BiH.

”To su rude koje sadrže uglavnom srebro i cink, kao i antimon i bakar. Što se tiče naših prihoda, u 2024. očekujemo malo profita ili nikako, ali 2025. očekujemo profit. Međutim, u ovakvim poslovima mora se i reinvestirati profit. Ulažemo 600 dolara po metru kvadratnom za tunele i ostalo”, kazao je Paul Cronin, generalni direktor Adriatic Metals.

Dug je put bio, ističu iz kompanije, do početka iskopavanja. Podsjećamo, u prethodnom periodu problematizirano je što se radi o državnoj imovini, dok je u Kaknju vladala bojazan da će njihova pitka voda biti ugrožena.

”Zaista smatram da je vrlo važno da smo odblokirali ovaj projekat. Nismo ništa napravili kada je u pitanju državna imovina, titular se nije mijenjao, ali smo uspjeli stvoriti pretpostavke da ovaj projekat počne raditi”, rekao je premijer FBiH Nermin Nikšić.

Projekat koji je velika nada u mjestu iz kojeg su stanovnici masovno odlazili, a sada dolaze vrhunski stručnjaci i vrijedni radnici – stotine njih. Do sada je u ovaj projekat uloženo više od 400 miliona KM.