Danas su u Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima posjetioci i gosti imali priliku prisustvovati otvaranju video izložbe priča usmene historije pod nazivom ''Srebrenica: Naša priča''.

”Zahvalan sam najviše samim učesnicima izložbe, ljudima, herojima koji su preživjeli genocid i odlučili podijeliti svoja sjećanja na rat i život pod opsadom. Njihova sjećanja nemaju cijenu. Generacije rođene poslije rata, na ovaj način moći će dobiti kompletnu sliku života kakav je nekad bio i ratna dešavanja, koja niko ne može opisati bolje od osoba koje su to doživjele i preživjele. Posebnom metodologijom ispitivanja dobili smo 20 priča koje svjedoče o životu prije rata, običajima, svakodnevnom životu, životu pod opsadom, i stradanju u genocidu, a koje time predstavljaju jedinstven način očuvanja usmene historije”, rekao je autor izložbe, kustos Memorijalnog centra Hasan Hasanović.

MC Srebrenica

MC Srebrenica

Memorijalni centar posebnu pažnju pridaje svjedočanstvima usmene historije preživjelih svjedoka genocida. Ova izložba je rezultat dvogodišnjeg rada kroz različite istraživačke projekte, u okviru kojih je razvijena posebna metodologija bilježenja usmene historije, a koja ima za cilj da sačuva iskustva preživjelih. Izložba se sastoji od 20 video priča koje prate glavne teme provedene kroz metodologiju usmene historije, te su hronološki poredane.

Dr. Fatima Dautbašić-Klempić, preživjela je genocid domogavši se slobodne teritorije putem šume, trasom Marša smrti. Pored mnogih intervjua odlučila je svoje iskustvo podijeliti i na ovaj način u saradnji sa Memorijalnim centrom, te na taj način ostaviti trag u kulturi sjećanja na život i smrt, koji su vladali ratnih godina u Srebrenici. Dr. Fatima bila je doktor u ratnoj bolnici u Srebrenici, i u nemogućim uslovima spasila je nebrojeno života ali i bila svjedok brojnih ljudskih gubitaka.

”Sretna sam jer sam bila dio ovog projekta jer mi koji smo preživjeli, koji smo svjedoci ratnih dešavanja, koji smo gledali koliko ljudi je ubijeno nevino, bez povoda, svjesni smo bili prolaznosti vremena i da ono što nije rečeno, zapisano, što nije snimljeno da jednostavno gubi svoj značaj. Davno sam govorila da svaka majka, i svako onaj ko je bio u Srebrenici i ‘izgubio’ nekoga, da treba da stane pred kameru i kaže ‘bio sam u Srebrenici u tom periodu i ubili su mi najmilije na svirep način, nevine, nenaoružane’. Ono po čemu se ovaj projekat usmene historije razlikuje od drugih je što svjedoci imaju priliku da predstave sebe i svoje najmilije kao kompletne licnosti, od rođenja, ranog djetinjstva, svoje običaje, svakodnevicu, snove i razmišljanja, jer ovaj projekat ne obuhvata samo razgovor o ratu i genocidu, već o čitavom životu i svakodnevici”, naglasila je dr. Fatima Dautbašić-Klempić.

”Našu priču niko neće i ne može ispričati bolje nego mi sami, koji smo preživjeli to i koji ne možemo potisnuti sjećanja na rat i naše gubitke. Sa time možemo da živimo ćuteći, ali kada odlučimo to pustiti iz sebe, onda ostavljamo u trajno sjećanje naša iskustva koja itekako će biti važna za generacije koje će na ovo mjesto dolaziti u potrazi za informacijama, za istinom. Mi im itekako možemo približiti tu istinu kroz jednu ovakvu usmenu historiju, na način koji će im pomoći da zamisle čitavu sliku onog što je učinjeno jednom narodu na ovom prostoru”, zaključio je Hasanović.

Video izložbu ”Srebrenica: Naša priča” posjetioci Memorijalnog centra mogu pogledati i u narednim danima mjeseca jula.

Realizaciju ove izložbe pomogla je Vlada Ujedinjenog Kraljevstva kroz projekat ”Istina, dijalog, budućnost”. U okviru realizacije video priča korišteni su materijali koje je Memorijalni centar Srebrenica pripremio kroz različite istraživačke projekte u saradnji sa Balkanskom istraživačkom mrežom Bosne i Hercegovine (BIRN BIH) i Muzejom ratnog djetinjstva Sarajevo.