Od rata u BiH prošlo je 25 godina, ali i pored toga ožiljci rata na fasadama sarajevskih zgrada i dalje su vidljivi. Kako riješiti taj problem i ko snosi troškove, lokalna vlast ili stanari?

Opsada Sarajeva, jedna od najdužih u historiji modernog ratovanja, trajala je 44 mjeseca, a u gradu na Miljacki su od aprila 1992. do marta 1996. godine devastirani skoro svi objekti od Baščaršije do Ilidže. Oni koji nisu srušeni, iz rata su izašli sa brojnim ožiljcima. Rupe od granata, metaka i gelera i dalje su, 25 godina nakon rata, vidljive na simbolima grada podno Trebevića.

“To nisu ožiljci, to su teške rane, da ne kažem smrtne rane koje cure već 25 godina”, kazao je Mustafa, stanar Lorisa.

Budžetom je u općinama svake godine predviđeno ulaganje između 200 i 300 hiljada KM kada je u pitanju sanacija fasada. To nije ni približno dovoljno kako bi zgrade bile u novom ruhu. Rješenje bi mogao biti poziv preko projekta regionalne razvojne agencije Serda.

“To je poziv za utopljavanje kuća i zgrada i imali smo prijavljenih preko 100 objekata kolektivnog stanovanja gdje su se suvlasnici dogovorili da zajedno apliciraju i da oni plate 55 posto troškova, a 45 posto ide subvencija iz opština, kantona, grada i naših međunarodnih partnera”, kazao je Edin Forto, premijer KS.

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

“Tako da se praktično na taj način rješavaju dva problema, jedan je sanacija fasada, odnosno da 25 godina nakon rata nemamo više one izbušene zgrade ili objekte individualnog stanovanja, ne samo kolektivnog, a drugi je da se poveća energetska efikasnost”, kazao je Hasan Tanović, načelnik općine Novo Sarajevo.

Stanovnici zgrade Loris, koja nije jedina s ratnim ožiljcima, ali jeste jedna od najpoznatijih takvih zgrada u Sarajevu kažu kako su spremni sudjelovati, ali da cijena njihovog udjela premašuje njihove realne mogućnosti.

“Imamo audit, imamo stanare koji žele da učestvuju, ali isto tako naš audit realno pokazuje iznos od 1.600.000 KM. Hajmo reći da je naše gotovo pola. 800.000 KM na 144 stana i nije baš malo. To su tako velike cifre od kojih onda na kraju svi odustanu”, kazala je Suada Mustafić, stanarka Lorisa.

“Svi privatni vlasnici stambenih objekata, bilo da su kolektivno ili individualno stanovanje, imaju u bankarskom sektoru posebne programe gdje mogu vrlo povoljno doći do kredita za ovu namjenu”, tvrdi premijer Forto.

Načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić, kaže kako je Općina Novi Grad u proteklom periodu sanirala nekih 20-ak fasada, ali da njihove mogućnosti po tom pitanju nisu neograničene.

“Kada su u pitanju te ratne štete teško je da se to može staviti na teret stanarima, a znamo da u redovnim uvjetima stanari putem upravitelja su dužni održavati svoje objekte i onda oni plaćaju upravitelje koji onda saniraju. Jedan dio tih oštećenja se i na taj način sanira jer ljudi moraju nekako preživljavati”, kazao je Efendić.

Osim što su zgrade s ratnim ožiljcima ruglo grada i 25 godina nakon rata, one predstavljaju i opasnost po građane koji posjeduju galeriju fotografija s komadima odrona fasade.

“Moj nekakav apel, molba kako god, da nova struktura vlasti u Općini Novo Sarjevo zaista ne pravi copy-paste budžetskih stavki prethodnih godina, nego da definitivno svi oni koliko ih tamo sjedi uzmu taj nacrt budžeta, da se posvete njemu i onome što su naša očekivanja. Mi svi volimo da imamo park, igralište za djecu, ali prioriteti su ono što ugrožava naš život”, poručila je Suada Mustafić.

“Ja vjerujem i na kraju se nadam, daj Bože da se prevarim, da će na kraju stanari vlastitim učešćem to morati, radi sebe uraditi, pa bit će za uhar i gradu. Znam da niko neće, što sam sebi ne uradiš, a svaka pomoć je dobrodošla”, dodao je Mustafa.