Obilne padavine veliku štetu nanijele su poljoprivrednicima u Hercegovini. Usjevi jagoda, trešnji i krompir skoro su potpuno uništeni. Razočarani proizvođači očekuju žurnu rekaciju svih nivoa vlasti.

Umjesto crvenih i sočnih jagoda, Nerma Berberović nakon cjelogodišnjeg truda bere u potpunosti neiskoristiv plod.

“Ove godine jako je loše stanje, vidite i sami da su nam jagode pocrkale, nažalost, mi smo se trudili , ali vidite i sami šta nam je kiša sve uradila, ali eto borimo se i dalje, beremo nešto, izabiremo”, kaže Nerma Berberović, poljoprivredni proizvođač.

No malo ih je iskoristivih, baš kao i trešanja koje su se danas trebale naći na policama marketa u BiH i EU. Predsjednik Klastera proizvođača mediteranskog voća Hercegovine vjeruje da ih neće biti ni 10 posto od ukupne proizvodnje.

“Danas smo trebali ozvaničiti prodaju trešnje u BiH i inostranstvu iz Hercegovine, međutim zbog velikih kiša desile su se velike štete tako da će trešanja za ovu godinu iz Hercegovine biti jako malo što se tiče ranih sorti, što se tiče kasnih još ostaje da se vidi, mada pojedine sorte zelene pucaju zbog nenormalno velike količine kiše”, dodaje Nedim Badžak, predsjednik Klastera proizvođača mediteranskog voća Hercegovine.

Zbog toga će se i jagode i trešnje morati uvoziti, samim tim njihove cijene bit će mnogo skuplje.

“Kupci, stanovnici morat će platiti iz uvoza sigurno 50 posto skuplje svaki artikal. Grčku prati kiša, Italiju, tako da će trešnja sigurno biti enormno skupa i neće se moći pojesti”, kaće Nedim Badžak, predsjednik Klastera proizvođača mediteranskog voća Hercegovine.

Kiša je objašnjavaju agronomi, uništila kvalitetu, plodovi su ispucali, te su zbog vlage idealne za pojavu različitih bolesti, zbog čega nisu pogodne ni za konzumaciju ali ni za preradu.

Ono što nije uništila kiša, uništit će prevelika količina vlage jer dolazi do truljenja, kažu poljoprivrednici. No najgora stavr u cijeloj priči je kažu to što agoda i trešnja nisu jedine kulture koje su zbog kiše u potpunosti uništene.

Zbog vlage u zemlji trune i krpompir , pa poljoprivrednici i stručnjaci traže proglašenje elementarne nepogode.

“Sa izuzetno velikim budžetom na federalnom nivou, na kantonalnom nivou je rekordan budžet od oko 4 miliona KM i sa svim tim rezervama i empatijom koju stalno spominju predstavnici vlasti da se od populizma i politiziranja prebace na realan teren i da pomognu ljudima da saniraju ove enormne štete koje su se desile”, dodaje Ahmed Džubur, profesor na Agromediteranskom fakultetu.

Iako su poduzeli sve agrotehničke mjere, od zimske zaštite, gnojidbe i slično, u ovom slučaju proizvođači bili su u potpunosti nemoćni.

“Pored svih preporuka, njih nije bilo moguće primjeniti na terenu, tako da smo mogli gledati smao kako plodovi propadaju, gdje proizvođači skoro sto posto odustaju od proizvodnjejer su u jednoj obećavajućoj godini u ovih sedam dana vidjeli razočaravajuće okolnosti”, kaže Eldin Brkan, doktor poljoprovrednih nauka.

O materijalnoj šteti još uvijek je tvrde rano govoriti, no činjenica je da su gubici ogromni. Uprkos napornom radu, ulaganju tokom cijele godine, sada je sve kažu otišlo u nepovrat, posebno je to velik udar za male proizvođače od kojih će veliki broj zbog ove situacije vrlo vjerovatno odustati od dalje proizvodnje.