Bosna i Herecgovina česta je meta cyber napada u svim oblicima. Za samo osam mjeseci bilo ih je preko 15 miliona. A jedan uspješan je dovoljan da napravi havariju.

Parlament i Vijeće Ministara dugo vremena su bili paralizirani nakon prošlogodišnjeg cyber napada. Nisu se mogle zakazivati sjednice, niti pripremati materijali. S odmakom vremena nismo saznali koji je konkretno uzrok, niti ko je odgovarao za evidentne propuste.

“Moje lično mišljenje je da je čista greška administratora, njegovog nadređenog i podređenog. Nedovoljna edukovanost administratora tog sistema je dovela do te vrste napada. Možda će se neko naljutiti, ali bolje javno reći nego sakrivati pod tepih“, tvrdi Saša Petrović, FUP.

Prema našim saznanjima, servere državnih institucija održava nedovoljan broj ljudi. A ti serveri pohranjuju podatke za više od 20 državnih institucija. Nekoliko godina prije posljednjeg velikog hakerskog napada, došlo je do pada sistema, jer u prostoji za servere nisu radile klime.

“Serveri u Vijeću ministara su prestali raditi, zato što su se pregrijali. A pregrijali su se jer neko nije na vrijeme proveo tender za održavanje klima. Klime su prestale da rade, serveri su se pregrijali i sve je stalo. Iz prostog razloga što je neko smatrao da je taj tender za klime u server sobi jednako bitan kao klime u kancelarijama”, kaže Semir Mujkić, BIRN.

“Adekvatan odgovor bi bio da imamo adekvatno osoblje, da imamo kompetentne osobe. Vrlo često nemamo kompetentne osobe. Zato što se vrlo često na pozicije biraju podobni a ne kvalitetni”, smatra prof. Nedžad Korajlić.

A kada dođe do štete i propusta, pitanje je je li iko ikad odgovarao. Zbog pregrijavanja servera, FUP je državnom Tužiteljstvu uputio dvije prijave, ali istraga nikada nije okončana. O razlozima iz ove pravosudne institucije ne odgovaraju.

“Najgore je što nije postajala odgovornost za nastalu štetu, nije bilo istrage za nesavjesni rad u službi, što mislim da je trebalo. Bez odgovornosti za postupanje nećemo nikada imati kvalitet”, ističe Petrović.

Sve je dovelo do toga da je BiH jedna od najranjivijih zemalja u Europi kada je riječ o izloženosti cyber napadima. Bilo ih je više od 15 miliona za osam mjeseci ove godine, podaci su BIRN-a. Najčešće napadi dolaze iz Francuske, SAD-a, Rusije, Bugarske i Estonije.

Za razliku od drugih zemalja, BiH još uvijek nema državni tim za suzbijanje cyber napada. Tim, koji bi se navodno trebao uskoro formirati, bio bi pri Ministarstvu sigurnosti. Adekvatna spremnost za računalne upade ključna je u suvremeno doba i pod sve ozbiljnijim prijetnjama hibridnog rata.

Kada će biti formiran tim, iz Ministarstva sigurnosti nisu nam odgovorili. U međuvremenu, ovim poslovima se bave dva specijalizirana odjela pri MUP-u Republike Srpske u Banjaluci i FUP-u u Sarajevu. Osim toga, postoje i kontakt točke Europola, putem kojih se razmjenjuju saznanja. Mora se djelovati brzo, dok cijena za sve nas nije postala previsoka.

“Napad na telefonske centrale privatnih firmi postao je najčešći napad u BiH, a on može dovesti do konkretnih troškova. Ko uspije upasti u telefonski interni sistem, može koristiti vaše brojeve da zove inostrastvo da napravi vrlo velike troškove”, upozorava Mujkić.

“Hibridni rat je napad na telekomunikacije, napad na određene sisteme unutar BiH, djelovanje određenih grupa, djelovanje određenih vladinih službenika u interesu nekih drugih zemelja”, dodaje Korajlić.

Zabilježen je i slučaj kada je neko koristio server unutar bh. insititucija za napad u jednoj zapadnoeruopskoj zemlji, a slučaj je riješen zahvaljujući regionalnoj suradnji. Osim jedinstvenog tima, BiH nema ni strategiju, a kompjuterski kriminal prepoznat je u entitetskim, a ne i u Kaznenom zakonu BiH.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad