Pandurević: "Viaduct" je predvorje finansijskog pakla i kraha BiH i RS-a

Pandurević je na početku naglasila da nad RS-om visi 2,2 milijarde KM arbitraža.

"Afera 'Viaduct' tek je predvorje finansijskog pakla i ujedno kraha koji je pred Republikom Srpskom i BiH. Preko dvije milijarde i dvjesto miliona KM iznose četiri arbitražna postupka i jedan zahtjev za mirno rješavanje spora ( Elektroprivreda Hrvatske u slučaju RiTE Gacko). Od ta četiri arbitražna postupka dva su okončana ('Viaduct' i tužba Slovenije zbog RiTE Ugljevik u Beogradu) , dok je treći u toku (arbitraža u Washingtonu po tužbi Slovenije u slučaju RiTE Ugljevik), a četvrti pred pokretanjem ('Trusina'). Tašna-mašna firma, bez zaposlenih, dobila je arbitražni spor težak 100 miliona KM plus dnevne kamate 18.000 KM. Pikanterija je da je Vlada Republike Srpske odbila nagodbu u iznosu od milion eura", navela je Pandurević.

Dalje je istakla da se prilikom pretrage na Googleu dođe do informacije da Viaduct nema zaposlenih i da su mu računi često u blokadi.

"Ako probate guglati nešto o vlasnicima, ponovo misterija. Njihova imena se pominju samo u kontekstu arbitraže. Ni slike ni tona, a očekivalo bi se da posla imamo sa 'krupnim ribama'. Zanimljivo je da niko iz vlasti u Republici Srpskoj nije demantovao da su odbili nagodbu od milion eura, pa se postavlja logično pitanje – da li je nagodba odbijena zbog većeg kolača!?", upitala je Pandurević.

Navela je da je pred RS-om, sudeći prema izvještaju Pravobranilaštva BiH još jedna identična arbitraža – vjetropark "Trusina".

"Ovaj put riječ je o 102 miliona eura. Advokatska kancelarija 'Baroš', koja je inače zastupala i 'Viaduct', obratila se Vijeću ministara opomenom pred pokretanje arbitraže sa zahtjevom za vraćanje koncesije ili isplatu 102 miliona eura. O čemu se ovdje radi? 'Kermas energija' iz Zagreba je većinski vlasnik 'Eol Prvi' iz Nevesinja kojem je Vlada Republike Srpske dodijelila 2012. godine koncesiju za izgradnju i korišćenje vjetroparka Trusina. Projekat nikada nije započet jer 'Kermasa energija' nikada nije dostavila bankarsku garanciju, pravdajući to činjenicom da su u međuvremenu ukinuti podsticaji za proizvodnju struje. Kako garancije nije bilo, Vlada je 2019. godine raskinula ugovor o koncesiji. 'Kermasov' pravni zastupnik tvrdi da je garancija izostala jer je Regulatorna komisija za energetiku RS odbijala njihove zahtjeve za podsticaj bez pravnog osnova", navodi Pandurević.

Zatim je konstatovala da ovog puta RS bije bitku s jednim od najbogatijih Hrvata Dankom Končarom koji stoji iza 'Kermas energije' koja je osnovana 2012. godine.

"I računi ove firme su često u blokadi, nema zaposlenih, a 2023. godine zatraženi je i otvaranje predstečajnog postupka što je sud odbio. 'Elektrogospodarstvo Slovenije' pokrenulo je dva arbitražna spora zbog svojih predratnih ulaganja u RiTE Ugljevik. Prvu arbitražu su dobili u Beogradu, protiv Republike Srpske koja Slovencima treba da isplati 372 miliona KM (245 miliona plus 127 miliona za neisporućenu struju). U izvještaju Pravobranilaštva BiH stoji tek jedna rečenica, a to je da se se u Washingtonu vodi drugi arbitražni postupak protiv BiH u kojem Slovenci traže 695.175.000 eura! Po ugledu na Slovence, ''Hrvatska elektroprivreda'' uputila je zahtjev za mirno rješenje spora u vezi sa ulaganjem u RiTE Gacko u kojem traže da im se isplati 100 miliona evra s pripadajućim kamatama!", zaključila je Pandurević.

Da će na račun BiH doći još dugova RS-a za naplatu rekao je danas za N1 Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH. On, između ostalog, smatra da RS na ovaj način želi finansijski uništiti BiH.

Na sjednici Vijeća ministara BiH održanoj u petak najavili su da će ovaj problem nastojati riješiti preko Fiskalnog vijeća BiH isplatiti ovaj dug što znači da bi veći dio isplatila Federacija BiH, a što svakako premijer Nermin Nikšić ne podržava i ne odobrava i najavio je da će uložiti veto na sjednici navedenog vijeća koja će biti održana danas u 14:00 sati, tačnije, za nekoliko minuta.

Osim Fiskalnog vijeća BiH, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je predložila da se naprave korekcije u budžetu BiH i sredstva izdvoje za otplatu duga navodeći da je to najbolja odluka. Međutim, Hasanović je mišljenja da je i to problematično.

Detaljnije o tome čitajte ovdje.

Podsjetimo, Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnim pravnim i finansijskim posljedicama nakon što je izgubila arbitražni spor sa slovenskom kompanijom Viadukt. Arbitražno vijeće u Washingtonu obavezalo je BiH na isplatu 40 miliona eura, a dug svakodnevno raste zbog kamata. Ukoliko ne dođe do isplate, Viadukt prijeti zapljenom nekretnina Centralne banke BiH u Banjaluci, Mostaru i Brčko Distriktu, dok bi Eurocontrol mogao blokirati finansiranje BHANSA-e, što bi ugrozilo zračni saobraćaj u BiH. Problem je nastao kada Vlada Republike Srpske nije ispoštovala ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju hidroelektrana ovom preduzeću.

Vlada Republike Srpske 2004. dodjeljuje koncesiju Viaductovoj firmi HES Vrbas za izgradnju hidroelektrana na Vrbasu.

Iste godine RS dodjeljuje koncesiju za HE Bočac 2, čime onemogućava realizaciju originalnog projekta Viadukta.

Viaduct pokreće arbitražu 2014, tvrdeći da mu je nanesena šteta raskidom ugovora.

Arbitražno vijeće u Washingtonu presuđuje u korist Viaducta i obavezuje BiH na isplatu 40 miliona eura, međutim, važno je istaći da svaki dan neizmireni dug prema slovenskom preduzeću Viaduct raste 18.000 KM i on je sada veći od

Slovenačka firma “Viaduct i drugi” pokrenula je arbitražni postupak zbog jednostranog raskidanja ugovora o koncesiji Vlade Republike Srpske za izgradnju hidroenergetskog sistema na Vrbasu.

Svaki dan neizmireni dug prema slovenskom preduzeću Viadukt raste za 18.000 KM zateznih kamata i već sada on iznosi oko 70 miliona eura.

→Skupi penali zbog “Viadukta”: Kako je RS odbila nagodbu, pa BiH sada plaća ceh

Do ovog problema je došlo kada Vlada Republike Srpske nije ispoštovala ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju hidroelektrana ovom preduzeću.

Uslijedio je spor pred Arbitražnim vijećem u Washingtonu, a potom i presuda u korist Viaducta. Prema Sporazumu potpisanom 2017. godine Vlada Republike Srpske bezuslovno se obavezala da će isplatiti sve novčane kazne. Sporazum je potpisala Željka Cvijanović tadašnja premijerka RS-a. Neizmireni dug već pravi ogromne probleme BHANSA-i jer neće moći dobijati sredstva od Eurocontrola.

Shodno tome, radnici BHANSA-e, tačnije, kontrolori leta su već digli svoj glas i traže od nadležnih da riješe ovaj problem koji bi mogao imati ogromne posljedice po državu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje