Nakon vandalizma na partizanskom groblju u Mostaru, provjerili smo u kakvom su stanju i kako se održavaju spomenici iz narodno-oslobodilačke borbe u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. U gradu Rudija Čajevca, Franja Kluza, Rade Vranješević i Marije Mažar partizansko groblje gotovo je zaboravljeno, a spomenik na Banj brdu, koji je i simbol Banjaluke, teško da će izdržati još jednu zimu.

Goloruki narod Krajine u borbi protiv fašista, simboliše ovaj spomenik na Banj brdu već 62 godine. Djelo je poznatog jugoslovenskoj kipara Antona Augustinčića Gabaritan i impresivan, bijeli monument sa reljefima na brdu iznad grada, godinama unazad se urušava. Iako je obložen bračkim kamenom, nagrizla ga je vlažna banjalučka klima. Postaje opasan i za rekretivce. U Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa RS svjesni su toga. No, sa budžetom od 100.000 KM godišnje malo šta mogu uraditi.

“Sada već ploče koje su teške i po nekoliko tona otpadaju, više se ne dešava da se one samo krune, već mahom propadaju, ušla je voda, one padaju od spomenika čak i metar na šetalište”, kaže Jasna Milešević, direktorica Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske.

Potrebna je hitna reakcija kako bi se zaštitio ovaj nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Najbrže rješenje je revizija postojećeg projekta obnove iz 2003, koju su promptno spremni da urade na banjalučkom Arhitektonsko-građevinskom fakultetu.

“Ako ne možemo sada uraditi reviziju projekta za koju je potrebno oko 40.000 KM, kako da uradimo potpuno novi projekat koji će sigurno koštati preko 200.000. Vrijeme prolazi, građevinska sezona će trajati do oktobra”, ističe Milešević.

U Gradskoj upravi kažu da se razmišlja i o novom projektu, a novca nedostaje.

“S obzirom da se radi o spomeniku koji je djelo Antona Augustinčića, proslavljenom i po konjaniku koji se nalazi ispred zgrade UN-a u Njujorku… Uspjeli smo da dođemo do jedinog njegovog živog učenika, koji još navodno ima odlijevke ovog reljefa na spomeniku, želja nam je da dobijemo kada budemo radili rekonstrukciji i da spomeniku vratimo svjetlo koje mu pripada”, navodi Milada Šukalo, GU Banjaluka.

Dok se Šehitluci obilaze, gotovo zaboravljeno je ovo mjesto u naselju Pobrđe. Banjalučko patizansko groblje… Ovdje počiva više od 500 antifašista Banjaluke i Krajine. Neka slavna imena i ne vide se čitko na ovim pločama.

Rudi Čajevec, Marija Mažar, Esad Midžić dobro poznata su imena starijim generacijama Banjalučana. Ovi anifašisti su za svoju borbu u Drugom svjetskom ratu dobili izblijedili natpis na kamenom spomeniku.

Svježe pokošena trava, ili ploča koju na zahtjev potomaka promijene radnici Gradskog groblja, maksimum su održavanja ovog kompleksa. Ekskurzije ovdje ne svraćaju godinama, nema ni turista. Samo vjetar, ptice i istorija.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad