Pašović za N1: 30 godina nam plaše djecu da će ih neko klati, kako mogu normalno rasti?

Predstava "Tebe ljubi duša moja" nastala je povodom 30 godina mira u Bosni i Hercegovini, a Pašović kaže da je inspiraciju pronašao u vlastitoj porodici – u ljubavnoj priči njegovog rođaka Bošnjaka i djevojke iz srpske porodice, koji su se nakon rata vjenčali i danas iza sebe imaju tri decenije braka.

"Za ovih trideset godina otkako je prestao rat mi smo uradili dosta stvari u kulturi, ali nekako nismo dovoljno uradili, po meni, na pomirenju", rekao je Pašović.

"Mnogo smo više povezani nego što politika želi pokazati"

Govoreći o reakcijama publike na predstavu, Pašović je kazao da su tokom rada shvatili koliko su takozvani mješoviti brakovi zapravo dio svakodnevnog života u BiH.

"Odjednom se vidi da smo mi mnogo više i dublje povezani nego što to politika želi da pokaže", kazao je.

Smatra da je 30 godina nakon rata vrijeme da se društvo više okrene razumijevanju i saradnji.

"Mi svi živimo u istom prostoru, jedemo istu hranu, imamo isti humor, govorimo isti jezik. Prirodno je da smo orijentisani jedni na druge i da sarađujemo i izgrađujemo neki svijet u kojem ćemo imati velike plate i u kojem djeca neće morati odlaziti u Njemačku da rade."

Potom je iznio i jednu od najoštrijih ocjena tokom razgovora:

"Ali moramo se prije svega riješiti lopova jer nas očigledno lopovi sprečavaju u svemu tome."

Pašović: Problem je što se prošlost politički zloupotrebljava

Pašović smatra da BiH, uprkos svim problemima, ima stvari koje treba prepoznati kao napredak – 30 godina mira, politički pluralizam, slobodu kretanja i saradnju među ljudima i kompanijama iz različitih dijelova zemlje.

Kada je riječ o odnosu prema ratu i prošlosti, kazao je da mlađe generacije ne bi trebale nositi teret događaja za koje nisu odgovorne.

"To nije vaš rat. Nemojte se time baviti. Bavite se svojim iskustvom, svojom budućnošću, uspostavljajte svoje veze. Donosite svoje zaključke o tome kako žive vaši vršnjaci u drugim krajevima Bosne i Hercegovine i šta vi zajedno možete napraviti", poručio je.

Problem, prema njegovim riječima, nastaje kada se prošlost politički koristi za izazivanje straha.

"Problem je što se politički zloupotrebljava to što se sije taj strah među ljudima. Stvarno, 30 godina nam prepadate djecu kako će ih neko klati. Pa kako mogu djeca normalno u tome rasti?"

O kulturi: "Političarima treba nešto što se odmah vidi"

Govoreći o položaju kulture, Pašović je naglasio da zdravstvo, privreda i obrazovanje jesu najvažnije oblasti za svakodnevni život građana, ali da kultura ima dugoročnu ulogu u društvu.

Podsjetio je da su tokom rata ljudi u Sarajevu rizikovali živote kako bi dolazili na predstave i filmske projekcije.

"Zašto je kultura važna? Da mi ne budemo barbari, da ne budemo primitivni, da ne budemo izvan civilizacije. Kultura nas oplemenjuje."

Problem vidi u tome što političari, zbog četverogodišnjih mandata, preferiraju projekte čiji je efekat odmah vidljiv.

"Mi smo cijelo ljeto imali estradu na ulicama, što je okej, zabava je u redu, ali to nije ono što je misija kulture i za to se ne ulaže javni novac. Za to se mora ulagati komercijalni novac."

Pohvale Vlaisavljević, kritike Magodi

Pašović je tokom razgovora posebno spomenuo federalnu ministricu kulture i sporta Sanju Vlaisavljević, navodeći da je podržala Sarajevo Fest kroz redovne procedure Ministarstva.

"Sanja Vlaisavljević može da ima ovakvu i onakvu političku opciju, ali ima dugoročno razumijevanje kulture. To je žena koja je jako dobro obrazovana, koja se razumije u kulturne vrijednosti i zna šta to znači kada je u pitanju Evropa."

Naglasio je da nije glasač HDZ-a i da prema toj stranci ima kritičan odnos, ali da smatra da je važno reći ono što smatra činjenicom.

S druge strane, kritikovao je pristup kantonalnog ministra kulture i sporta Kenana Magode.

"Nije kultura ovo što govori ministar za kulturu Magoda: 'Izađimo na ulice, pjevajmo'. To nije kultura, to je zabava. Nisam protiv zabave, ali to je zabava."

Kazao je i da Sarajevo Fest još nije dobio kantonalna sredstva, iako je, između ostalih, ugostio Berliner Ensemble.

"Nama su ljudi dolazili iz Beograda, Zagreba i Ljubljane da gledaju predstavu Berliner Ensemblea u Sarajevu. Ljudi su bili stvarno uzbuđeni da imaju mogućnost da se osjećaju dijelom Evrope."

Pašović je rekao i da je "jako protiv projekta Kultura na ulici", smatrajući da kulturnim sadržajima treba osigurati odgovarajući prostor i omogućiti građanima pristup kroz subvencionirane ili besplatne ulaznice.

O Zemaljskom muzeju i Vijećnici

Osvrnuo se i na slučaj pečenja praseta u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja, navodeći da je problem zaposlenika koji stanuje u Muzeju trebalo riješiti mnogo ranije, bez obzira na njegovo ime ili nacionalnost.

Kritikovao je i političare koji odbijaju podržati Zemaljski muzej.

"Ako neko iz neke srpske političke partije odbija da podrži Zemaljski muzej, taj političar odbija da podrži srpsko kulturno nasljeđe u Bosni i Hercegovini. Pa on je onda protiv tog svog naroda za kojeg se busa u prsa da se bori za njega."

Pašović se usprotivio i ideji vraćanja bibliotečkog fonda u sarajevsku Vijećnicu, smatrajući da postoje mnogo važniji problemi u obrazovanju i kulturi.

"Mi imamo osam hiljada manje upisanih prvačića u osnovne škole. Imamo deset hiljada manje upisanih studenata u Bosni i Hercegovini. Imamo odliv mladih, užasne probleme u obrazovanju, a oni se bave time gdje će stajati knjige."

Kao primjere stvarnih problema naveo je stanje Historijskog muzeja BiH i Narodnog pozorišta Sarajevo.

"Nama se institucije raspadaju i fizički i iznutra se osipaju."

"Skupoća je jeziva, ljudi su zabrinuti za egzistenciju"

Govoreći o stanju u društvu pred izbore, Pašović je kazao da među građanima postoji ozbiljna zabrinutost.

"Skupoća je jeziva. Svaki dan cijene se mijenjaju. Ljudi su zabrinuti za svoju egzistenciju, za egzistenciju svoje djece."

Pozivajući se na razgovor s glumicom Monom Muratović, kazao je da je društvo izgubilo osjećaj za zajednicu i opće dobro.

"Moramo vratiti pojam općeg dobra – nešto što se tiče svih ljudi. Da ulažemo u zajedničke prostore, bilo da je to kultura, bolnica ili ulica. Da taj vodovod u Sarajevu popravimo. Grad u 21. stoljeću, a zatvara se voda. Pa to je katastrofa."

Na kraju je kritikovao i dio kulturnih radnika, navodeći da ni u kulturi odgovornost nije isključivo na vlastima.

"Ima i razmaženosti kada su u pitanju kulturni radnici. Ima tu komocije, dolaska i nedolaska na posao, odbijanja poslova, a za plate koje su sasvim solidne."

Poručio je da kulturni radnici moraju razmišljati o tome šta pružaju građanima koji svojim porezima finansiraju kulturne institucije.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad