Državna poslanica
Pekić: Rečeno da se imovina raspodjeli u odnosu 49 naprema 51

Mira Pekić, državna poslanica i šefica Kluba poslanika PDP-a, SDS-a i Lista za pravdu i red, kazala je za N1 da su ove stranke dostavljanjem prijedloga "evropskih zakona" u parlamentarnu proceduru pokušale otkočiti procese u Bosni i Hercegovini.
Klub poslanika SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH dostavio je jutros u parlamentarnu proceduru prijedloge zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i zakona o izmjenama i dopunama zakona o Sudu BiH. Koliko se razlikuju od onih koji su već u parlamentarnoj proceduri i jesu li prihvatljivi i za većinu i za Brisel?
Mi smo danas uputili zakone i to u hitnoj proceduri, koji nisu izglasani u Predstavničkom domu, tako da će ti zakoni ići u po skraćenoj proceduri. Očekujemo da će kolege koje su imali nekih primjedbi na ova dva naša prijedloga zakona, uložiti svoje amandmane u dostavljenom roku i nakon toga ćemo o njima raspravljati. Naš cilj je bio, obzirom da ako govorimo o zakonu VSTV-u, tamo negdje u septembru 2023. godine su usvojene izmjene i dopune zakona o VSTV-u gdje je rečeno da će novi zakon biti donesen u roku od godinu dana. Taj rok je odavno prošao, vidimo da su stalno na sceni politička nadmudrivanja, ucjene i evo mi smo uzeli i pokušali da u proceduru uputimo jedan zakon koji u jednom dobrom dijelu je onaj zakon koji je bio u petom mjesecu na sjednici Doma naroda i koji su podržali tada i poslanici iz HDZ-a i iz SNSD-a. Ali ima je tu jedna razlika. Razlika je ono što se tiče imovine, što se tiče provjere imovinskih kartona koja je nužna, koju traže i Evropska komisija od nas i koji je jedan od uslova za članstvo BiH u Evropskoj uniji. Što se tiče ovog izmjene i dopune zakona o sudu, to je nekoliko članova koji predviđaju imenovanje suda, Apelacionog suda, predviđaju sjedište Apelacionog odjeljenja suda da ono bude u opštini Istočno Sarajevo, u opštini Pale i tu su još neke manje izmjene. Tako da, iako nije prošla hitna procedura, mi se nadamo da ćemo u skraćenoj proceduri uspjeti da usvojimo ove zakone. Bit će tu i još nekih primjedbi u kojem pravcu će ići. Mi se nadamo i ovo je bila naša želja, da mi otkočimo ove procese.
Kako riješiti problem Doma naroda ukoliko ovi zakoni prođu u Predstavničkom domu?
Ja se nadam da će svi delegati u Domu naroda imati odgovornost prema ovim zakonima i da će shvatiti moment i vrijeme potrebno da se usvoje ovakvi zakoni i da će iz tog razloga ti zakoni imati prolaz. Vidjet ćemo. I kolege iz HDZ-a su rekle da treba ostaviti jedno vrijeme da se nekakvi amandmani ulože, pa ćemo vidjet kako će ići taj proces u Predstavničkom domu. Ali ja sam sigurna, ako prođe u Predstavničkom domu, da će biti i dovoljno ruku da se on usvoji u Domu naroda.
Ustavnopravna komisija nije utvrdila usklađenost sa Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH, niti je podržala principe Prijedloga zakona o državnoj imovini, o kojem se trebalo raspravljati danas. Ima li načina da se donese zakon o nepokretnoj imovini kojim bi svi u BiH bili zadovoljni?
Pa pazite, pitanje imovine je u jednom slučaju i pravničko pitanje. Evo mi u Republici Srpskoj smo nedavno imali susret nezavisnih intelektualaca koji su razgovarali, i na kraju krajeva to je i stručno pitanje, koji su razgovarali o pitanju imovine u BiH i mogućeg zakona o imovini. I ono što oni smatraju, a što smatramo i mi kao poslanici iz RS, da zakon o imovini, u smislu kako se predlaže iz Federacije, ne može da dobije zeleno svjetlo. Pitanje imovine nema u Ustavu. Pitanje imovine riješeno je u preambuli Ustava Ženevskim sporazumom, gdje je rečeno da se u BiH vrši teritorijalna raspodjela u odnosu 49 naprema 51 između Republike Srpske i Federacije. Iz tog razloga nema u Ustavu BiH imovine, a isto tako imamo sporazum o sukcesiji, koji isto definiše šta je to imovina SFRJ i koja je upisana na SFRJ. Ja mislim da to može da bude predmet nekih razgovora o eventualnom načinu regulisanja te imovine. Govorim o toj imovini koja je spomenuta zakonom o sukcesiji.
RS nema pravo na državnu imovinu
Nema raspodjele državne imovine, ima upravljanje. Entiteti mogu upravljati državnom imovinom, ali ona nije njihovo vlasništvo. Postoji niz zakona, odredbi i odluka Ustavnog suda BiH da rijeke, šume, jezera, planine, poljoprivredno zemljište te sve zgrade, kasarne i drugo pripadaju državi Bosni i Hercegovini, kako je jasno navedeno i u Sporazumu o sukcesiji iz 2001.
Kako komentarišete i dolazak Plenkovića u Banjaluku?
Vidite, sasvim je prirodno da predsjednici vlada iz nama susjednih država dolaze u BiH i sasvim je prirodno da se oni dočekaju u BiH. Povod za to je jučer trebao da bude otvorenje tog graničnog prijelaza, što se nije dogodilo, pa je gospodin Plenković otišao prema Banjaluci i tu ga je dočekao vrh HDZ-a uz članove vlade Republike Srpske. Jučerašnji događaj, koji se tiče graničnog prijelaza u Gradišci, najbolje pokazao stanje u Bosni i Hercegovini. Mi imamo jedan granični prijelaz za koji smo izdvojili ogromna sredstva za izgradnju kojeg su uzeti silni krediti koji se plaćaju i za koje plaćamo i kamate. Ali isto tako mi taj granični prijelaz ne možemo da otvorimo. Zašto? Pa zbog naših silnih blokada, silnih nesporazuma i silnog nerada. A na kraju krajeva svi smo mi taj granični prijelaz izgradili, a tako isto možemo reći i za Bosnu i Hercegovinu. Bosna i Hercegovina negdje ide ka EU, smatramo da prirodno pripadamo toj EU, mnogo toga smo uradili na tom putu i evo sada imamo opet zastoje. Zastoje iz nekog, da kažem, nerada, i ja tu uvijek u prvi plan stavljam SNSD i HDZ. Oni tim nekim svojim silnim blokadama i nekim rješenjima koje ne dobiju podršku nas ostalih uslovljavaju, odnosno blokiraju jedan dio reformskih procesa.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare