Pelet već 900 KM, plin skuplji 12%, struji prijeti rast od 30%: Kako preživjeti zimu u BiH?

Zima još nije ni pokazala zube, a građani Bosne i Hercegovine već znaju da će biti izuzetno teška. Plin poskupljuje za 12 posto, a ekonomisti predviđaju rast cijene električne energije od čak 30 posto, najkasnije do marta. Ni ogrjev nije pošteđen. Tona peleta, koja je ljetos koštala oko 550 maraka, sada se prodaje i za 900. Gorivo ostvaruje mjesečni skok od 3,8%, dok je godišnji rast cijena namirnica 5,7%. Mnogim građanima ostaje dilema, topli radijatori ili pun frižider.

Brojke potvrđuju ono što građani svakodnevno osjećaju na kasi i prilikom plaćanja računa. Dok je prosječna plata u FBiH 1708 maraka, za četvoročlanu porodicu mjesečni troškovi iznose preko 3 i po hiljade maraka. Razlika se sve češće nadoknađuje dugovima i pozajmicama.

"Najveći problem nije samo rast cijena nego nesrazmjer između cijena i primanja građana, jer su potrošači dovedeni u takvu situaciju da sve veći dio njihovih prihoda ide za osnovne potrebe, kupovinu hrane, izmirenje režija itd. Tako da njima za normalan dostojanstven život ne ostaje ništa. Primorani su da očekuju pomoć od nekog drugog, familije, komšije ili neko drugi. Jer građani BiH zaista jedva preživljavaju", rekla je Ferida Kulović iz Udruženja potrošača Kakanj.

Cijene rastu iz mjeseca u mjesec, a kupovna moć slabi. Iako statistika bilježi godišnju inflaciju od 5,7 posto, građani svakodnevno osjećaju mnogo veći pritisak.

"Nažalost, nastaviće se ovakvo stanje sigurno bar još godinu dana, ali puno toga je na vlastima da urade što trenutno ne rade i do sada su vrlo, vrlo slabo radili da ublaže efekte inflacije na prosječnog građanina", rekao je ekonomski analitičar Sanjin Halilbegović.

Dodatnu neizvjesnost donosi i energetski sektor. Manjak vode u hidroelektranama i problemi s proizvodnjom uglja povećavaju potrebu za uvozom električne energije. A kada poskupi energija, kreće domino efekat sa cijenama.

"Ako razmišljamo dugoročno, moraju se tražiti jeftinije i povoljnije alternative, možda korištenje geotermalne energije ili neki drugi način. U svakom slučaju, grijanje nije neki luksuz nego mora biti dostupno svima, omogućava preživljavanje, a ne luksuziranje", rekao je ekonomski analitičar Igor Gavran.

Značajna pomoć od nadležnih nije stizala ni ranije, pa je teško očekivati da će je biti ovaj put, smatraju upućeni.

"Njima je dobro zato što su svojim odlukama zaključili da su njihove plate prilagođene za inflaciju, za sve nas ostale, nama je inflacija pojela ekonomski standard", navela je profesorica finansija Adisa Omerbegović-Arapović.

Za mnoge porodice ovo neće biti samo još jedna zima, već novo balansiranje između grijanja, hrane i računa. Jer poskupljenja nisu samo ekonomska statistika, već svakodnevna borba za dostojanstven život.