U Republici Srpskoj najavljuje se nabavka "Sputnjik V" vakcina, što se moglo i očekivati s obzirom da je ministarstvo u ovom entitetu naručilo 400.000 doza vakcina putem Covax mehanizma, što je duplo manje u odnosu na Federaciju BiH u kojoj je naručeno 800.000.

“Do kraja februara biće dostupna ruska vakcina protiv virusa korona ‘Sputnjik V'”, izjavio je ranije na pres-konferenciji direktor Instituta za javno zdravstvo RS Branislav Zeljković.

Ranije je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH za N1 potvrdila da u redovnoj proceduri odobrenje za stavljanje lijeka traje 210 dana potrebnih da se ocijeni kvalitet, efikasnost i sigurnost, kao i odnos koristi i rizika. Iz Agencije nam je potvrđeno da je Zakon, ukoliko je neki lijek hitno potreban stanovništvu, ustanovio postupak odobravanja uvoza neregistriranih lijekova za koji su nadležna entitetska ministarstva za poslove zdravlja i Odjel za zdravstvo Brčko Distrikta. No, postoje razlozi zbog čega širom svijeta zemlje čekaju registracije vakcina koje spadaju u rizičnu kategoriju imunoloških lijekova.

Dok Republika Srpska očekuje “zeleno svijetlo” na poslanu administraciju proizvođača od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, podsjećamo da su svjetski naučnici još uvijek skeptični prema vakcini “Sputnjik V” koja nije prošla uobičajne faze testiranja, te da je Federacija BiH ranije najavila da će se prema ruskoj vakcini odnositi prema smjernicama koje je donijela Evropska unija.

Među brojnim zemljama svijeta rusku vakcinu do sada je odabrala samo Rusija, Argentina i susjedna Srbija. Bez obzira na mogućnost nabavke nadležnih organa entiteta prema Pravilniku o kontroli kvaliteta posebna kontrola mora obuhvatiti svaku seriju rizičnih kategorija lijekova poput imunoloških u koje spadaju vakcine bez obzira posjeduje li ili ne dozvolu za stavljanje lijeka u promet.

S druge strane, interesantno je da se među prvim vakcinama koje će se uvesti u BiH spominje “Sputnjik V” dok ni jedan nadležni organ nije direktno pregovarao o nabavci Pfizer BioNTech vakcina, koje su dobile sve neophodne dozvole na evropskom i svjetskom nivou, i kojima se vakciniše građani brojnih zemalja od osmog decembra 2019. godine.

I dok Srbija do kraja januara očekuje još 80.000 novih doza Pfizera, za BiH iz ove kompanije poručuju da su učinili sve da osiguraju neophodne informacije o vakcini svim nivoima vlasti, kako ranije, tako i sada.

“Konstantno smo na raspolaganju i ulažemo maksimum napora kako bismo sa svoje strane učinili sve da bi vakcina bila dostupna građanima BiH što je prije moguće”, dodaju iz Pfizera.

Među “opravdanjima” nadležnih organa u BiH je i kompleksnost distribucije Pfizerove vakcine koja se mora držati pod posebnim uvjetima, no Pfizer odgovara da je distribucija moguća ukoliko se ispoštuju svi protokoli. U međuvremenu, izostanak službenih informacija o vakcinama doveo je i do dezinformacije da vakcine sadrže svinjski želatin na šta je čak reagirao i Rijaset Islamske zajednice u BiH, no iz Pfizera na naš upit potcrtavaju da je “vakcina prikladna za vegane” –  što bi značilo da ne sadrži niti jedan sastojak životinjskog porijekla.