Brojne nevladine organizacije, među kojima i Vijeće bošnjačkih intelektualaca, Srpsko građansko vijeće, Hrvatsko narodno vijeće, potpisale su pismo koje su uputile na adrese visokog predstavnika i ambasadora PIC-a.

U pismu iznose svoje viđenje ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini. Od ambasadora očekuju da ih podrže u namjeri da se odlučivanje o izmjenama Ustava vrati u Parlamentarnu skupštinu BiH, te da konačno budu otklonjene brojne diskriminatorske odredbe i poluge koje znače zloupotrebe i blokade institucija države.

Implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, koje će otkloniti diskriminaciju prema građanima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda. Otkloniti entitetsku diskriminaciju konstitutivnih naroda. Ustavom definisati princip sankcionisanja negiranja genocida i zločina protiv čovječnosti. Dio su prijedloga upućenih u pismu međunarodnim zvaničnicima i državnim parlamentarcima.

“To što se kod nas pogrešno tumači taj pod navodnicima građanski princip on ni u jednom segmentu ne ugrožava niti jedno pravo kolektiviteta naroda u BiH što je sasvim normalno. Međutim i taj institut nacionalne zaštite, nacionalnih prava je potpuno zloupotrijebljen u BiH i on se koristi za sve i svašta što je apsolutno neprihvatljivo. Entitetsko glasanje koje imamo u Predstavničkom domu još jednu polugu kojom se blokiraju apsolutno sve promjene i procesi koji ovu državu treba da vode ka putu EU je također u mišljenjima i Venecijanske komisije okarakterisano kao najveća prepreka”, rekao je Emir Zlatar iz VKBI.

Iz Vijeća Evrope nedavno poruka kako je vrijeme da Bosna i Hercegovina pređe na drugačiji moderni sistem u kojem ne postoji diskriminacija. U tom kontekstu intelektualci iz različitih organizacija su u pismu naveli i sljedeće:

“Odlučivanje o ustavnim promjena mora se vratiti u institucije sistema, u Parlamentarnu Skupštinu BiH. Bosna i Hercegovina je više stotina godina bila multikonfesionalna i multinacionalna zemlja u kojoj je bogatstvo različitosti bila prednost. Jedinstvo različitosti je i danas u najvećoj mjeri način života u njoj. Ustav Bosne i Hercegovine to mora sadržavati, promovirati i omogućavati”.

“Vi imate situaciju da bilo ko ko nije član ne znam, HDZ-a, evo i situacija u Predsjedništvu, iako je član Predsjedništva biran po istom izbornom zakonodavstvu, ne može biti legitiman predstavnik hrvatskog naroda zato što nije iz HDZ-a. Predsjednik SNSD-a je najviše otišao u toj da tako kažem nesretnosti podrivanja vlastite države”, kazao je Zlatar.

A da će i do najmanjih ustavnih promjena biti teško doći, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a je i danas jasno poručio.

“Savršeno se dobro zna da ustavna materija podrazumijeva prethodni sporazum strana u Dejtonskom sporazumu to znači Republike Srpske i Federacije primarno, kada se mi dogovorimo onda može ići u raspravu, nikakve druge inicijative nisu predviđene, niti ćemo mi biti u tome”, rekao je Dodik.

Radna grupa koju su ispregovarali lideri HDZ-a i SDA-a a koja bi trebala približiti stavove dvije stranke oko izmjena kako Izbornog zakona, tako i implementacije međunarodnih presuda – do kraja aprila trebala bi ponuditi rješenja, s obzirom na potpuno suprotne stavove koje predstavnici ovih stranka imaju.

“Ja ne znam kako može gospodin Finci ili gospodin Sejdić ući i postati članom Predsjedništva ako se ne briše onaj prefiks da u Predsjedništvu mora sjediti jedan Hrvat, Bošnjak, Srbin. Ali evo, HDZ tvrdi da imaju i za to rješenje mi ćemo ga rado uzeti u obzir”, kazao je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

“Ja mislim da je itekako moguće, ovisi od pristupa koji ćemo praviti, ali to su pitanja koja će doći na dnevni red kada budemo definirali neki okvir za članove Predsjedništva i Dom naroda, ono što je nama imperativ je da vrlo jasno stavimo doznanja da konstitutivni narodi mogu birati svoje legitimne predstavnike“, mišljena je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a.

Kolika i kakva uloga u ovim procesima će biti međunarodne zajednice? Jedni zagovaraju njihovo što jače prisustvo, drugi se oštro protive intervencionizmu. Danas nismo saznali ni šta u OHR-u ili Delegacije EU misle o prijedlozima iz pisma intelektualaca.