"Platite 3.000 KM ili idemo na sud": Kako moćnici pritiskaju nezavisne medije u BiH

Zbog toga je Udruženje nezavisnih istraživačkih medija "Umbrella", koje okuplja 12 medija iz Bosne i Hercegovine, pokrenulo krizni fond za pomoć članicama koje se suočavaju sa SLAPP tužbama, ali i drugim situacijama koje mogu ugroziti njihov rad.

O tome koliko košta baviti se istraživačkim novinarstvom u BiH, ko i zašto tuži novinare te šta društvo gubi ako nezavisni mediji ne budu mogli opstati, za N1 su govorile novinarke Senka Kurt i Vanja Stokić.

"Ne hvalimo se time što smo siromašni"

Senka Kurt istakla je da mediji okupljeni u "Umbrelli" ne primaju novac iz budžetskih fondova.

"Mi jesmo zaista udruženje 12 neovisnih medija. Kad kažem neovisnih, mogla bih garantirati u svoje i u njihovo ime da niko od nas ne prima niti jednu marku iz budžetskih fondova. Mi se ne hvalimo tim što smo siromašni. Mi se hvalimo tim što ne uzimamo i ne otimamo iz budžeta općina, kantona, države", kazala je Kurt.

Dodala je da upravo zbog tema o kojima izvještavaju takvi mediji teško mogu računati i na klasične komercijalne izvore finansiranja.

"Kako zamišljate da bi neka kompanija dala reklamu na jedan od naših portala kad ćemo mi sutra objaviti tekst o tome šta rade rukovodioci te kompanije, koliko su asfalta ukrali, koliko su puta prevarili korisnike, na koji način naplaćuju svoje usluge i tako dalje?", upitala je Kurt.

"SLAPP tužbe su vrsta reketa"

Govoreći o tužbama protiv medija, Kurt je kazala da ih vidi kao način zastrašivanja i finansijskog iscrpljivanja redakcija.

"Ja bih rekla da je to neka vrsta reketa prema medijima. Ako je tužba toliko visoka i ako vas tuže za toliki iznos novaca, naravno da vas mogu uništiti. Mi nismo bogate redakcije", rekla je Kurt.

Kako je istakla, čak ni mnogo veće redakcije danas ne mogu lako podnijeti finansijski teret tužbe vrijedne nekoliko desetina hiljada maraka.

"Te SLAPP tužbe su vrsta reketa. Oni nas zastrašuju", poručila je.

Kurt je navela i vlastito iskustvo s najavom tužbe.

"Ja sam osobno na Facebook profilu, privatnom, dobila obavještenje od jedne načelnice jedne sarajevske općine da će me tužiti, odnosno da će tužiti naš medij. U tom momentu ja sam mogla ili povući taj tekst ili prešutjeti ili reagirati. Ja sam rekla: 'Ovo zaista nije način.' Dobila sam tužbu za dva, tri dana", ispričala je.

Prema njenim riječima, tužiteljica je nekoliko dana kasnije odustala od tužbe.

Stokić: Moćni ljudi tužbama pokušavaju odvratiti medije od istraživanja

Vanja Stokić pojasnila je da je neposredni povod za osnivanje kriznog fonda bila situacija u kojoj su se našle pojedine članice "Umbrelle".

"Neke medije tuže poprilično moćni ljudi, političari, biznismeni, kriminalci. To slobodno mogu tako da kažem, zato što su ovi mediji izvještavali godinama o njima i njihovim malverzacijama, korupciji, krađi novca, svačemu", kazala je Stokić.

Prema njenim riječima, protiv pojedinih medija pokrenut je niz tužbi kako bi ih se odvratilo od daljnjih istraživanja.

"Bez obzira što su ti mediji radili svoj posao onako kako treba i u interesu javnosti i za svoje istraživanje imaju sve potrebne dokaze, oni ipak moraju da prođu cijeli taj sudski proces. Oni su godinama mrcvareni po sudovima, angažuju advokate. Umjesto da pišu nove priče, snimaju nove filmove, oni moraju da imaju odbranu i da budu po sudnicama", rekla je.

Sve to, istakla je, iscrpljuje novinare mentalno, profesionalno, fizički i finansijski.

"Zamislite da u jednom trenutku imate protiv sebe tužbe vrijedne nekoliko desetina hiljada maraka, da su vam troškovi advokata i sudski troškovi otišli u nebesa i da vam to dovodi u pitanje opstanak vašeg medija", kazala je Stokić.

"Jednostavno ne možemo dopustiti da prestanu raditi"

Kada su saznali da se pojedine kolege suočavaju s mogućnošću da zbog takvih tužbi ugase svoje medije, u "Umbrelli" su odlučili reagovati pokretanjem kriznog fonda.

"Jednostavno ne možemo dopustiti da oni prestanu da rade. Njihovo izvještavanje je previše bitno za sve nas, previše su dobra donijeli ovom društvu", rekla je Stokić.

U fondu mogu učestvovati pravna lica, udruženja, mediji, pojedinci i građani koji žele podržati rad nezavisnih redakcija.

Stokić je naglasila da tužbe nisu jedino što može ugroziti opstanak malih medija.

"Njihov rad ugrožava i nedostatak fondova, nedostatak novca za redovno funkcionisanje, kvar opreme koju mi svakodnevno koristimo za rad, bolest unutar redakcije, bolovanje, pa čak i neki lijepi događaji kao što je porodiljsko odsustvo mogu da ugroze opstanak jednog medija", kazala je.

"Pravimo fond za preživljavanje naših redakcija"

Kurt je poručila da se od građana ne traže veliki iznosi, već podrška koja bi omogućila redakcijama da nastave raditi.

"Mi ovdje ne pravimo neki fond u kojem bi mi putovali na ekskurzije ili se dobro provodili. Stvarno pravimo fond za preživljavanje naših redakcija. Jer vlast, kad osjeti da ste slabi, ona počne udarati sve jače", kazala je.

Naglasila je da će način prikupljanja i trošenja novca biti transparentan.

"'Umbrella' će svakog mjeseca ispostavljati račun, reći: 'Ovog mjeseca je uplaćeno toliko'", rekla je Kurt.

Ukazala je i na posljedice finansijskih problema s kojima se nezavisni mediji već godinama suočavaju.

"Mi smo otpuštali ljude. Naše kolege su ostajale bez posla. Redakcije smo sjekli na najmanju moguću mjeru i niko nas nije čuo. Mi nismo plakali i cvilili. Radili smo na minimalcima, neki rade još uvijek, zadnje dvije, tri godine", kazala je.

"Hiljadu maraka danas je veliki problem za jednu redakciju"

Govoreći o tome šta za malu redakciju znači sudski proces, Kurt je podsjetila da prepreke počinju mnogo prije ulaska u sudnicu.

"Do dolaska na sud vi imate toliko beskrajno teških stepenica. Osigurati dokumente, moliti, oslanjati se na Zakon o slobodi pristupa informacijama, samo da dobijete jedan mali podatak. Puno je prepreka do pravljenja jednog teksta. Onda objavite tekst, onda dođe tužba", rekla je.

Prisjetila se i vremena kada se među novinarima na tužbe gledalo drugačije.

"Kad sam ja bila mladi novinar, mi smo se hvalili: 'Evo, tužili su nas.' To je nekako bilo slatko i lijepo i dokaz da ste postali veliki novinar. Međutim, sad je to jedan poprilično težak problem", kazala je Kurt.

"Hiljadu maraka danas je veliki problem za jednu redakciju. Koliko god mislili da smo mi bogati, da smo plaćenici, da nas finansiraju razne strane države, to apsolutno nije tačno", dodala je.

Navela je i primjer sudskog spora s jednim moćnim biznismenom.

"Nas je jedan vrlo moćni tajkun rekao: 'Ili mi platite 3.000 ili ću odustati od tužbe.' Došlo je napismeno, njegov advokat je rekao. Mi smo rekli: 'Nećemo platiti, idemo na sud.' Dobili smo prvostepenu, on se sad žalio. Trajat će to nekoliko godina", ispričala je Kurt.

Koliko zapravo košta novinarska priča?

Stokić je upozorila da činjenica da je novinarski sadržaj besplatno dostupan publici ne znači da njegova proizvodnja ništa ne košta.

"To što je sadržaj, tekst, video, vizual, film, šta god, dostupan besplatno čitaocima, ne znači da nisu uložene hiljade maraka u njihovu produkciju", kazala je.

Potrebno je, kako je objasnila, platiti novinara, snimatelja, montažera, gorivo, smještaj, ponekad prevodioca i dodatnu opremu, kao i knjigovodstvo, kancelariju i druge redovne troškove.

"Sve to uložite da bi javnost imala informaciju, da bi javnost imala priču", rekla je Stokić.

Problem je, smatra, i u tome što se s razvojem interneta učvrstila percepcija da sve što je dostupno online mora biti besplatno.

"Novinarstvo treba da bude finansirano barem dijelom od strane čitalaca, od strane građana", poručila je.

"Ljudi trebaju finansirati medije koje poštuju"

Stokić je kazala da njen medij posljednje tri godine razvija Patreon pretplate te da publika prepoznaje vrijednost takvog modela.

"Naša publika cijeni to što radimo i prepoznaje da vrijedi ulagati u novinarstvo", rekla je.

Dodala je da traženje podrške od publike nije "prosjačenje" niti "žicanje novca".

"Građani trebaju da finansiraju sadržaje koji im se dopadaju, medije koje poštuju", kazala je Stokić.

U njenom mediju, navela je, mjesečna podrška putem Patreona kreće se od jednog do 50 eura.

"I čak ako taj medij nema organizovan način prikupljanja novca kao što je Patreon, GoFundMe, Buy Me a Coffee ili neka druga platforma, javite se tom mediju i pitajte za broj žiro računa. Uplatite mu deset maraka ovaj mjesec, to je skroz okej", poručila je.

"Bolje da 100.000 građana da po euro nego da neko da svih 100.000"

Kurt je na kraju istakla da je nezavisnim medijima važan i broj građana koji stoje iza njih, a ne samo ukupna suma prikupljenog novca.

"Bolje bi bilo da stotinu hiljada građana Bosne i Hercegovine da po jedan euro nego da neko da svih sto hiljada. Zašto? Zato što bi nam to bio znak da je građanima stalo do nas i da građani žele da podrže naš rad jer mi njima trebamo", kazala je.

Takva podrška, zaključila je, bila bi znak da građani žele da u Bosni i Hercegovini opstane objektivno i profesionalno novinarstvo.