U Tuzlanskom kantonu povećana je potreba za asistentima u školama. U nedostatku zainteresovanih visokobrazovanih stručnjaka za ovaj posao, u izmijenjen je pravilnik i asistenti mogu biti i osobe sa srednjom stručnom spremom. Započele su edukacije i grupa od 65 asistenata učestvuje na seminaru pod nazivom "Jačanje kapaciteta asistenata u nastavi za učenike/ice s teškoćama u učenju i učešću u redovnim osnovnim i srednjim školama Tuzlanskog kantona".

Uvođenjem asistenata u nastavu prije tri godine, inkluzija u TK je dobila novu dimenziju i kvalitet. Asistent je osoba koja se nalazi u učionici sa učenikom koje ima posebnu potrebu i pruža mu ličnu pomoć, pomaže u komunikaciji, pomaže da savlada gradivo.

“Biti asistent je jedno veoma izazovno zanimanje, ali moram reći i vrlo lijepo. Tu ljubav koju osjetite od te djece koja nisu najprihvaćenija u društvu, to se ne može opisati sa drugom vrstom ljubavi od druge djece”, kaže Andrea Ilić, asistentica u nastavi, dok drugi asistent, Ibrahim Muharemović, dodaje: “Zavisno od djeteta. Neki učenik može napredovati dosta brže, neki dosta sporije. Zavisi to i od roditelja koji moraju uključiti u taj proces razvoja djeteta. Svi moramo biti u koordinaciji, nastavnici, asistenti.”

Tuzlanski kanton ima 240 asistenata, ali taj broj varira. U nedostatku zainteresovanih pedagoga i psihologa, uvedene su nove struke, odnosno, srednja stručna sprema, društvenog smjera. To posebno rješava problem škola u ruralnim mjestima gdje niko nije želio raditi taj posao.

“Asistenti su nam jako bitni resursi unutar škola, ako govorimo o inkluziji. Kroz kontinuirane edukacije asistenti, mogu se jačati njihove kompetencije. Naime, na terneu imamo toliko različitih izazova s akojima se susreću i nastavnici i uprave škola i zbiog toga je značajna ova edukacija”, ističe Edina Malkić, direktorica Međunarodnog udruženje “Interaktivne otvorene škole” Tuzla (MIOS).

Ministar obrazovanja TK Ahmed Omerović kaže da su asistenti donijeli novi kvalitet u obrazovanju uečnika sa poteškoćama u razvoju.

“Da je to tako, govori činjenica da imamo povećan broj asistenata za 20 % u osnovnim i 30 % u srednjim školama u odnosu na prošlu godinu. To znači da roditelji vjeruju da će asistenti učiniti kvalitetnije obrazovanje njihovoj djeci”, dodaje.

Podrška inkluzivnom obrazovanju na ovaj način je jedna od karika u cijelom sistemu. Međutim, roditelji upozoravaju da su asistenti često prepušteni sami sebi unutar škola te da nemaju podršku.

“Najveći teret pao je na pleća asistenata u nastavi. Mi smatramo da tako ne treba biti. Posao asistenta je podrška, posao nastavnika je da obrazuje dijete, posao defektologa je da to sve obrazuje i radi taj stručni dio posla sa djecom. Ja se nadam i imamo jako dobru saradnju, roditelji su uključeni u ovaj proces”, smatra Vahidin Nurikić, roditelj i predsjednik UG “Imam pravo”.

Iz Pegadoškog zavoda tvrde da intervetnto djeluju ukoliko asistent ili nekod drugi prijavi problem te u školu dolazi defektolog koji daje konkretne upute.

“U zadnjih dva mjeseca smo imali osam intervencija gdje smo išli u škole u Tinji, Tojšićima, Čeliću, itd. Na taj način to prevazilazimo tako, dajemo stručnu pomoć dok ovaj naš sistemski dio posla ne zaživi u pravoj formi”, kaže Izet Nuhanović, direktor Pedagoškog zavoda TK.

Asistenti u nastavi se smatraju jakom podrškom djecu sa poteškoćama koja su uključena u redovan sistem vaspitanja i obrazovanja čime se olakšava integracija i poboljašva kvalitet njihovog šklolovanja. Međutim, očito je još posla kojeg treba uraditi kako bi to sve bolje funkcionisalo.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje