Osnovna škola „Omer Maksumić“ Podveležje, oko 15 kilometara udaljena je od Mostara i broji 25 učenika iz oko sedam sela. Fatima Pobrić jedina je učenica osmog razreda. Još od prvog razreda sama je u školskoj klupi. Drugare, vršnjake u razredu nikad nije imala. Iako je to uglavnom bio nedostatak, ponekad je kaže i olakšica.
Fatima Pobrić, učenica “Čudno je, ja uvijek sama odgovaram jer nema ko drugi, ali vjerovatno je i lakše jer da nas je više ko bi ovo sve pohvatao, ovako se samo meni posveti nastavnik”, kazala je učenica Fatima Pobrić.
Zbog manjeg broja učenika, nastava se odvija kombinovano, pa tako Fatima učionicu dijeli sa još dva učenika sedmog razreda.
“Ovako sporije vrijeme ide, volio bih da nas više ima”, dodao je učenik Faris Omerović.
Posao je u Podveležje doveo i njihove nastavnike. Hajrija je nastavnica matematike i fizike. Iako je veći broj učenika poželjan, prednost malog razreda je, kaže, u tome što se svakom učeniku može posvetiti.
“Djeca su aktivnija kad imaju konkurenciju, ovako kad je jedno i njima je dosadno. U malim grupama nemate problem s disciplinom, kao u većim razredima, ovdje sve teče bez problema i lagano”, izjavila je Hajrija Peco, nastavnica matematike i fizike.
Nekada je ova škola brojala i do hiljadu djece, a po prvi put ove godine nije upisan niti jedan prvačić. Direktor ove škole, smatra da je problem u odlascima i u tome što je sve manji broj mladih ljudi koji se odlučuju za život na selu.
“Bila su dva učenika te generacije, ali nažalost upisani su u druge škole, u mjesta gdje im roditelji rade. Recimo, prošle godine je upisano sedam učenika, to je jedan solidan broj za ove ruralne dijelove”, poručio je Faruk Gosto, direktor O.Š.„Omer Maksumić“ Podveležje
Škola djeluje skoro 70 godina, bilo je uspona i padova, no nikad se nije desilo da nijedan učenik nije upisan u novu školsku godinu.
“Sa školskim aktivnostima krenulo se 1998 godine. Povratkom ’97 I obnovom određenih stambenih objekata, školskog objekta krenulo se s nastavom. Povratak je svakodnevno bio prisutan , pa se broj djece povećavao. Prije 10 ili 12 godina bilo je blizu 90 učenika, a sada je oko 25, trend je smanjivanja”, dodao je Gosto.
Povratka u sela Podveležja nema, stotine obnovljenih kuća danas služe kao vikendice. Iako imaju svoju školu, poštu, ambulantu, ugostiteljske objekte, u Podveležju ostaju uglavnom samo najstariji stanovnici. Sve je manje onih koji se bave stočarstvom. Huma iz sela Šipovac stočarstvom se kaže oduvijek bavila. Mukotrpan je to i težak posao, pa razumije tvrdi, zbog čega je sve manje stočara.
“Ako nemaš ovce, nemaš od čega živjeti, a ako imaš možeš nekako, nešto prodaš, zakolješ i tako. Imam 120 ovaca. Iz godine u godinu ih čuvam, bila mećava, ne bila. Najteže je kad se krenu jagnjiti, pa ako ih pustiš mogu se smrznuti, trebaš im dati sijeno, kukuruz, napojiti ima tu hizmeta koliko hoćeš. Da sam otišla uz rat u Njemačku ne bih se vala nikad vratila, jedino ako bi me protjerali. Ne bi čuvala ovce, ali moraš kad nemaš druge, od jutra do mraka moraš biti uz njih”, priznaje Huma Špago iz sela Šipovac.
Nemjerljive su prednosti uzgoja ovaca, smatra Nedža iz susjednog sela Kričanje. Njeni tradicionalni specijaliteti, pravljeni su isključivo od vlastitih, domaćih proiozvoda, pa tako i ova pita koju sa ljubavlju sprema za svoje ukućane.
“Sve domaće, sir, kajmak, blitva, jaja, sve naše iz bašče ja jutros ubrala. Salijem mlijeko, kajmak ostane u njoj. Sve ovo sastavim, zasirim a kajmak skrenem i izmetem i onda maslo izvadim i koristim a Boga mi ga i prodam”, kaže Nedža Krhan iz sela Kričanje.
Čist zrak, idealna nadmorska visina, potpuni mir, netaknuta priroda i zdrava, domaća, hercegovačka hrana, tako svoj boravak u Podveležju opisuju korisnici Centra za stare i iznemogle osobe koji djeluje pri moderno opremljenom turističkom kompleksu Islamske zajednice u BiH.
“Ovo je zračna banja, čist zrak, nema industrije, ni ekoloških zagađenja, još samo da imamo živu vodu ovo bi bilo idealno”, kazao je jedan od korisnika Centra za stare i iznemogle osobe Podveležje.
“Što se tiče zraka, nemam šta da kažem, super je, prva klasa, a onda i lijep je pogled i udobno je, osjećam se dobro, a I usluga je od strane sestara dobra, ništa nam ne fali, sve dobijemo odmah, ishrana je na vrijeme , uredna je fina”, dodao je Hasib Avdagić, korisnik Centra za stare i iznemogle osobe Podveležje
Oko trideset korisnika trenutno boravi u ovom Centru. ”Čašica razgovara” je kažu odličan lijek protiv usamljenosti, a ovdje mogu podijeliti svoje brige i strahove, a ujedno uživati u pogledu na planinu Velež, kao i u tišini i miru koje im ovaj lokalitet pruža.
“Ono što bih posebno istakao je to da je Centar za stare osobe smješten na nadmorskoj visini od 750 metara, pa je sam po sebi ovo lokalitet koji je pogodan za ljude koji imaju kardiovaskularnih i plućnih problema, tako da je idealan za boravak na ovoj nadmorskoj visini. Tokom čitave godine ovaj plato je okupan suncem, tako da možemo kazati da ovaj lokalitet ima možda više sunčanih dana nego Mostar, pored toga imamo prostora za rekreaciju, šetnju, nije gužva i to je ono što ljudima treće životne dobi treba”, izjavio je direktor Centra za stare i iznemogle osobe, Eldis Balić.
Nerijetko ih posjećuju i turisti, odnosno gosti ovog kompleksa, koji dolaze iz različitih dijelova zemlje i svijeta. Jačanjem turizma na ovom području, u koje se iz godine u godinu sve više ulaže, mještani, kao i turistički radnici nadaju se da bi ovo područje moglo ponovo oživjeti.
“Plato Podveležja tek sada postaje sve interesantniji, imamo u neposrednoj blizini vjetropark, zip line, tu smo mi sa Kalima resortom, tako da će plato Podveležja sigurno postati velika turistička atrakcija”, poručio je Ammar Čavčić, direktor Kalima resort Podveležje.
“Došli smo malo da vidimo Hercegovinu, hercegovački kamen i zrak, jer ovo je vazdušna banja. Imamo Vlašić, Bjelašnicu, a drugo je ovaj zrak što se tiče same Hercegovine, i mi smo izrazili želju, i eto sin nam je ispunio, uplatio nam ovdje, pa ćemo sad na Bunu”, kazao je Avdo Durmiš iz Zenice.
Iako je depopulacijsko područje, Podveležje ima velike turističke potencijale. Pored biciklističkih i planinarskih staza, nekropola stećaka, utvrda iz Austro-ugarskog perioda, atrakciju predstavlja i vjetropark.
U proljeće prošle godine u rad je puštena vjetrolektrana Podveležje, i od tada 15 vjetroagregata visokih skoro stotinu metara dominira na ovom platou. Riječ je o investiciji EP BiH, vrijednoj 77 miliona eura.
U periodu I i II svjetskog rata na ovom lokalitetu izgrađen je veliki broj vojnih utvrda i bunkera čiji su ostaci sačuvani, a posebno je zanimljiva činjenica da su italijanski vojnici izgradili žičaru kojom su iz grada dopremali hranu i municiju. Danas je to turističko odredište sa brojnim sadržajima, kao što su zip line, stakleni most, via ferata i brojni drugi.
“Pogled je ovdje najljepši, priroda je također prelijepa. Prvi put sam ovdje i isplati se doći, jer ima sadržaja i za djecu i odrasle, posebno za avanturiste”, kazao je turista iz Njemačke.
Sve su ovo razlozi kažu mještani Podveležja, zbog kojih bi se se slika ovih sela mogla promijeniti u budućnosti. Nadaju se da će se osim zvuka stada ovaca, zimske oluje, kroz sela začuti i smijeh djece, koja će popuniti prazne školske klupe kojih je iz godine u godinu sve više.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad