Strah, ugroženost, prijetnje sigurnosti - zagarantovane su teme bh. političara u izbornim godinama. Iako kažu kako rat ne žele, većina njihovih govora posljednjih dana tiče se rata i prebrojavanja. I da, naravno, morala. A, mnogi su ga, čini se, davno izgubili.

Građanima BiH nije do ratnih truba. Ionako, kažu, imaju dovoljno problema. A na prebrojavanja i slične izjave kažu, navikli su. Posebno u predizborno vrijeme koje je očito uveliko počelo.

No politički lideri u BiH ne vide svoju odgovornost u takvim izjavama. Pa kaže lider SDA, ne bira teme on, već mu ih nameću oni koji ponovo pokušavaju uzdrmati temelje BiH. A Bošnjaci, na osnovu iskustva, kaže predsjednik SDA Bakir Izetbegović, imaju pravo na takve reakcije.

“Onda nam u Višegradu četnici zaprijete da će Drina ponovo teći krvava, Srbija se naoružala do zuba, prave strategije koje obuhvataju i RS, Vulin i Dodik prijete podjelom Bosne, ali onda su svi zgroženi kad ja kažem da smo se prebrojali u tome svemu. Bošnjaci imaju pravo na preuveličane strahove”, kazao je Izetbegović.

U međuvremenu bilježe se nove ratnohuškačke, odnosno secesionističke izjave i uvrede. Pa tako Milorad Dodik, za državu čiji je predsjednik, kaže – BiH nije postojala prije mene, a neće je biti ni poslije mene. Optužio je i visokog predstavnika da krši Ustav.

“Odustajanje Schmidta od namjere da promijeni Izborni zakon na način da olakša legitimno predstavljanje u Federalnom Domu naroda je dokaz da njegovim akcijama upravljaju sarajevski političari, a da će sve dovesti do još veće majorizacije Hrvata u Federaciji. S druge strane, nametnutim tzv. tehničkim izmjenama koje bi trebale da spriječe govor mržnje, sve vidove neprimjerenog ponašanja u kampanji i zloupotrebu javnih resursa, Centralnoj izbornoj komisiji sada je data ‘inkvizicijska uloga'”, kazao je Dodik.

Visoki predstavnik dao je liderima rok od 6 sedmica da dođu do rješenja u vezi Izbornog zakona. U suprotnom, odluku će to donijeti on. No analitičari upozoravaju da će teško odluku donijeti na zadovoljstvo svih, a što bi moglo imati ozbiljne posljedice.

“Ta druga mogućnost je radikalizacija sukoba i konflikta što se moglo vidjeti u naznakama na nedavnom sarajevskom prosvjedu gdje se pričalo o nekakvom prebrojavanju. To je po meni vrlo opasna retorika s kojom bi sva tri aktera pojedinačno trebala se suočiti”, kazao je Anđelko Milardović, politički analitičar.

Iz Hrvatske stižu i upozorenja da bi uvod u pravi politički haos, nemire i raspad BiH mogli biti oktobarski izbori ukoliko visoki predstavnik ne donese odluku koja bi garantovala poštovanje ustavnosti Hrvata. Advokat hrvatskog generala Ante Gotovine u Hagu i politički komentator, Luka Mišetić tvrdi da bi u tom slučaju Hrvatska po međunarodnom pravu mogla raskinuti Dejtonski sporazum.

“Bošnjačke političke stranke planiraju da oktobarske izbore iskoriste za oduzimanje prava Hrvatima. Time bi se direktno prekršio jedan od osnovnih stubova Dejtonskog sporazuma. Prema međunarodnom pravu, dvije od tri zemlje imaju pravo da ga raskinu ako smatraju da treća strana krši sporazum. Ukoliko se Beograd saglasi sa Zagrebom da je tako, dvije zemlje imaju pravo da raskinu Dejtonski sporazum”, kazao je Mišetić.

No, povlačenje iz Dejtonskog mirovnog sporazuma sa sobom nosi velike međunarodne rizike, što Hrvatska, smatra direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije Zijad Bećirović, ne može priuštiti. Bećirović podsjeća da je ulogu supotpisnice Hrvatska osigurala učestvujući u ratu u BiH. A sa takvom hipotekom, po istom međunarodnom pravu na koji se Mišetić poziva, kaže, teško da može biti pouzdan partner, uvažavan u međunarodnom pravnom poretku. U svakom slučaju, sve ovo, ali i ranija upozorenja o mogućnosti prelijevanja rata iz Evrope i u okvire BiH, poznavaoci političkih prilika kažu, i više je nego dovoljno velikim igračima da se konačno uključe, ukoliko žele mir na ovim prostorima.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad