Ako bi se vodili historijom i političkom dinamikom unutar Evropske unije, teško da će ona poduzeti konkretne korake kako bi odgovorila na secesionističke prijetnje člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, piše novinarka Una Hajdari za Politico.

U članku za Politico ona navodi da “politički lider Srba u BiH” Milorad Dodik koristi secesionističku retoriku, da su se nacionalistički incidenti proširili zemljom, i da, ponovo, Evropska unija izražava zabrinutost, ali ne poduzima konkretne korake.

Navodi da je to “obrazac” koji se odigravao posljednjih godina dok se BiH suočava sa rastućim prijetnjama Dejtonskom mirovnom sporazumu, ali da su se u posljednih nekoliko mjeseci te prijetnje pojačale usljed Dodikove retorike koji “još jednom podstiče nacionalistički sentiment” te poduzima niz koraka u cilju osiguravanja većih prava za entitet Republiku Sprsku, što su mnogi uporedili sa pokušajem secesije.

Podsjetila je i da je održana proslava neustavnog dana RS “kojim se obilježava stvaranje odvojene srpske paradržave 1992. godine, što je bila preteča etničkog čišćenja koje je ubrzo zahvatilo zemlju tokom rata u Bosni i Hercegovini”.

I “dok je Dodik proveo dan mašući okupljenim masama” nacionalistički incidenti su zabilježeni u nekoliko gradova širom entiteta Republike Srpske.

“Pristalice su pjevale nacionalističke i islamofobične pjesme. Oni su nosili srpsku trobojnu zastavu uz transparente posvećene Ratku Mladiću, generalu bosanskih Srba osuđenom za genocid. Ostatak zemlje je bio uplašen,” piše Hajdari.

Navodi da je EU izrazila vlastitu zabrinutost i oštro osudila retoriku tokom tog dana te zaprijetila da će razmotriti sankcije ili revidirati svoju regionalnu pomoć ako se situacija pogorša.

Međutim, “ako se vodimo historijom i trenutnom političkom dinamikom bloka”, dosljedna reakcija nije velika mogućnost, navodi ona, te dodaje da članice EU čak nisu jedinstvene u suprotstavljanju Dodikovoj politici, koja uživa podršku Mađarske.

“Veliki problem je što međunarodni posmatrači BiH imaju vrlo kratak raspon pažnje”, rekao je za Politico Florian Bieber, profesor politike jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Grazu.

“Kada je kriza, oni to vide kao priliku da se nešto uradi. A da bi se to obavilo što je brže moguće, zaobilaze sve institucije i razgovaraju s etničkim liderima izvan institucionalnog okvira,” objasnio je.

EU je već bila prisutna

Ovo nije prvi put da Dodik preduzima korake ka povlačenju Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine, piše Hajdari, te navodi da je on još 2016. godine počeo glasno podržavati referendum o nezavisnosti entiteta, iako Dejtonski sporazum to ne dozvoljava.

Specijalni predstavnik EU u BiH u to vrijeme, Lars-Gunnar Wigemark, otišao je u Banjaluku, administrativni centar entiteta, kako bi razgovarao s političkim liderima u pokušaju da ublaži situaciju i većina ljudi je očekivala da će Wigemark izvršiti pritisak na Dodika da odustane.

“Ipak, ambasador EU se pojavio rekavši da je upravo imao ‘otvorene i korisne razgovore’ sa Dodikom o bh. aplikaciji za članstvo u EU,” piše ona, te dodaje da je EU zvaničnik također otvorio renoviran dio gradske tvrđave Kastel finansiran od EU, te govorio o da je Banjaluka postaje turistički centar.

Dodik je na kraju povukao pitanje nezavisnosti, ali se održao poseban referendum o prazniku Dana RS na kojem je “nevjerovatnih” 99,8 posto ljudi glasalo za.

Bieber je izjavio da ovaj incident odražava tipičnu dinamiku između međunarodnih grupa i moćnika u BiH – lokalni politički lideri obećavaju tek toliko da EU skinu s leđa, a zatim sabotiraju sporazum “kada EU trepne ili pogleda negdje drugdje”.

Rezultat

“To je konstantan fenomen po kojem piromani djeluju kao vatrogasci”, tvrdi Bieber.

Izgovor koji se često čuje u Briselu je da je bh. sistem previše komplikovan, da je politička scena previše zamršena i da su njeni politički lideri, od kojih je većina uspostavila političke karijere nakon što su bili uključeni u rat, previše ukorijenjeni, piše Hajdari.

“Ovo nije strana zemlja koja se odjednom pojavila na radaru”, rekao je Bieber. „Bilo je mnogo prilika da se shvati šta se dešava, a to je isti politički sistem već 26 godina, i u velikoj mjeri isti političari.”

Dodik oživljava svoju staru strategiju

Hajdari navodi da je u decembru Narodna skupština Republike Srpske glasala za odredbe kojima bi se entitet mogao isključiti iz nacionalnih institucija kao što su poreska uprava, pravosuđe i Oružane snage, te da će mjere stupiti na snagu u roku od šest mjeseci koji je potreban za izradu novih zakona i eventualnu promjenu ustava entiteta.

Ako Dodik uspije u potpunosti izvući bosanske Srbe iz institucija na državnom nivou, raspao bi se cijeli sistem, upozorava ona.

“U posljednjih nekoliko mjeseci Dodikovo ponašanje je od političke retorike prešlo u konkretne akcije. Zbog toga je situacija sada na ivici ozbiljne eskalacije,” rekao je Ćamil Duraković, nekadašnji načelnik Srebrenice, za Politico.

Hajdari navodi da “glavna osoba u državi koja ima zadatak da riješi krizu nije Bosanac,” misleći na visokog predstavnika, Christian Schmidta, koji se, kako je navela, “suočio s krizom od svog prvog dana na poslu.”

“Nije se očekivalo da će ovo biti mirno vrijeme”, rekao je Schmidt za Politico, te podcrtao da je njegov glavni cilj povećati interes Evrope za rješavanje problema zemlje.

“Međunarodna zajednica treba još jednom malo više brinuti o Zapadnom Balkanu, a posebno o Bosni i Hercegovini”, rekao je. „Mora biti više posvećenosti i političkih ulaganja da se ova kriza završi i da se ne dozvoli opasnost od rata, kao prije 30 godina.”

Trenutna politička kriza je počela prošle godine nakon što je Schmidtov prethodnik, Valentin Inzko, iskoristio svoja ovlaštenja da donese zakon o zabrani poricanja genocida i kažnjava veličanje ratnih zločina, piše Hajdari. Dodaje da su srpski političari u BiH, uključujući Dodika, mnogo puta poricali da se u Srebrenici dogodio genocid uprkos međunarodnim presudama, te da su slavili ratne zločince koji su ga počinili.

“Dodik koristi ova poricanja — i svoju borbu protiv zakona o genocidu — kao sredstvo pomoću kojeg tvrdi da štiti bosanske Srbe od toga da se događaji trajno urezuju u njihovo naslijeđe. I, kao i mnogi nacionalistički lideri u regionu, Dodik zastupa ideju da optuživanje pojedinaca ili grupe za genocid znači optuživanje cijelog naroda za isti zločin,” piše ona.

“Zakon je korišten za politička sredstva, iako sve zemlje članice [EU] imaju slične zakone,” rekao je Schmidt.

Schmidt je naveo da je spreman povući zakon ako Parlament BiH donese takav zakon “u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima”.

Hajdari navodi da Schmidt ima “jedinstvenu moć u Evropi” da smijeni Dodika s funkcije ukoliko on predstavlja jasnu prijetnju miru u zemlji.

“Rekao bih da sam u situaciji fleksibilnog odgovora”, rekao je Schmidt. “Znam koji alati su mi na raspolaganju i znam da nisu demokratski u suštini, već služe kao oblik primirja.”

Međutim, Schmidt želi da EU bude glavni igrač u Bosni, pogotovo jer je zemlja započela proces evropskih integracija i nada se da će jednog dana postati članica.

Ipak, priznao je da ima veću kaznenu moć od EU.

Ali teško da EU može da pruži konkretan odgovor, s obzirom na nedostatak jedinstva unutar bloka.

“Dok su mnoge zemlje EU redovno opominjale Dodika, mađarski premijer Viktor Orban je glasno podržavao njegove postupke, te izjavio krajem decembra da bi za Evropu bio sigurnosni problem da integriše ‘državu sa 2 miliona muslimana'”,piše Hajdari.

Ona dodaje i da je Orban obećao paket pomoći od 100 miliona eura za Dodika i Republiku Srpsku i usprotivio se svim potencijalnim sankcijama EU, čime je praktično blokirao njemački pritisak za taj potez.

Posljedice

Ako Dodik istraje na svojim ciljevima, postoji rizik da entitetska linija koja dijeli Republiku Srpsku od Federacije Bosne i Hercegovine, “postane veoma stvarna granica,” piše Hajdari.

Samojko Berjan, vlasnik je lokala koji se nalazi na liniji između dva entiteta u Sarajevu, rekao je za Politico da “linija nije granica” te da se ljudi slobodno kreću iz jednog entiteta u drugi.

“Ono što političari rade uplašilo je prosječne ljude. Ne poznajem nijednu osobu koja želi da ratuje ili da se bori, jer mi o tome otvoreno razgovaramo ovde,” rekao je on.

“Bošnjaci, Srbi i Hrvati – svi dolaze u moj lokal i svi se družimo”, dodao je on na kraju.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad