Politikolog pred sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a: Prijetnje odvajanjem RS-a najozbiljnije u 20 godina

"Prešli smo s retorike na konkretna djela"

Memišević je istakao da je današnja sjednica Vijeća sigurnosti UN-a značajna za Bosnu i Hercegovinu, posebno u kontekstu sigurnosne situacije i produženja mandata međunarodnih vojnih snaga.

"Danas je, u suštini, Bosna i Hercegovina u fokusu međunarodne javnosti kada je u pitanju sigurnosni sektor", kazao je Memišević.

Govoreći o upozorenjima iz izvještaja OHR-a, prema kojima postoji opasnost od de facto odvajanja Republike Srpske, ocijenio je da su prijetnje ozbiljnije nego prethodnih godina.

"Ja mislim da je ovo možda i jedan momenat u posljednjih 20-ak godina kada su ove prijetnje možda i najozbiljnije. Iz jednostavnog razloga što smo u jednom momentu prešli s retorike političkog liderstva u Republici Srpskoj na konkretne korake", upozorio je.

Kao primjer naveo je aktivnosti lobističkih kompanija koje je, prema njegovim riječima, angažovalo političko rukovodstvo Republike Srpske.

"Jedna od stavki koja je navedena u onoj prijavi za stranog agenta u SAD-u bila je da se radi na lobiranju za nezavisnost Republike Srpske", rekao je Memišević.

Prema njegovoj ocjeni, rezultati takvog lobiranja već su vidljivi kroz ukidanje sankcija pojedinim političkim zvaničnicima iz Republike Srpske.

"I eto, vidimo da imamo konkretno rezultat tog lobiranja", naveo je.

Ipak, naglašava da eventualno odvajanje Republike Srpske ne zavisi isključivo od lobističkih aktivnosti.

"Koliko će on biti djelotvoran u kontekstu fizičkog čina odvajanja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, to je već upitno. To ne zavisi ni od lobiranja, zavisi više od jačine institucija ovdje u Sarajevu, zavisi od geopolitičke situacije u svijetu", pojasnio je.

U izvještaju OHR-a, koji obuhvata period od 16. aprila do 15. oktobra 2026. godine, također se upozorava da institucionalne opstrukcije i pokušaji uspostavljanja zasebnih struktura u RS-u doprinose postepenom de facto odvajanju tog entiteta.

Security Council Report

Hoće li biti produžen mandat EUFOR-a?

Jedna od najvažnijih tema današnje sjednice jeste produženje mandata misije EUFOR-ALTHEA za još godinu dana.

Memišević smatra da ove godine, za razliku od prethodnih, nije bilo izraženih političkih poruka kojima bi se dovodilo u pitanje produženje mandata međunarodnih snaga.

"Ovo sve što ja vidim, meni govori da će biti produžen mandat", kazao je.

Govoreći o mogućnosti da mandat ipak ne bude produžen, podsjetio je na ranije poruke iz NATO-a.

"Ono što mi već imamo posljednjih nekoliko godina, mislim čak od početka ruske agresije na Ukrajinu, jesu poruke koje dolaze iz NATO-a, koje kažu da je NATO alternativa u slučaju da mandat misije EUFOR-a ne bude produžen", naveo je Memišević.

Prema njegovom mišljenju, postojeće prisustvo NATO štaba u Sarajevu predstavljalo bi važan faktor u eventualnom razmatranju drugačijeg formata međunarodnog sigurnosnog angažmana.

Istakao je i da građani Bosne i Hercegovine prisustvo EUFOR-a uglavnom ne osjećaju u svakodnevnom životu, što smatra pozitivnim.

"Građani u suštini u ovom momentu ne osjete toliko prisustvo EUFOR-a i mislim da je to jako dobra stvar. Međutim, dobro je da su tu zbog političke stabilnosti", poručio je.

Kada je riječ o stavovima velikih sila, Memišević očekuje podršku stalnih članica Vijeća sigurnosti produženju mandata, uz moguće kritike na račun OHR-a i njegovog izvještaja.

Prema informacijama organizacije Security Council Report, nacrt rezolucije o produženju mandata pripremljen je bez novih suštinskih odredbi u odnosu na prethodnu godinu, a pregovori su protekli bez značajnijih prepreka.

Security Council Report

Promjene u Srbiji: "Ne očekujem veliku promjenu politike Beograda prema RS-u"

Govoreći o političkim promjenama u Srbiji nakon izborne pobjede studentske liste, Memišević je ocijenio da ne treba očekivati potpuni zaokret u odnosima Beograda i Banje Luke.

"Ja ne mislim da će doći do neke velike promjene politike Beograda prema Republici Srpskoj. Mislim da će doći do više fokusa na ekonomsku saradnju sa cijelom Bosnom i Hercegovinom, dok će, naravno, biti određena količina političke podrške prema Banjaluci", kazao je.

Naglasio je da predstavnici studentske liste još nisu zvanično iznijeli stavove o pojedinim važnim pitanjima koja se odnose na Bosnu i Hercegovinu.

"Mi nismo imali nikakvo očitovanje studentske liste, ni službeno, ni njihovih predstavnika, kada je u pitanju današnja sjednica Vijeća sigurnosti, budućnost misije EUFOR-a, budućnost Ureda visokog predstavnika", rekao je.

Zbog toga smatra da je teško precizno procijeniti kakav će pristup buduće vlasti u Srbiji imati prema tim pitanjima.

"Da su izbori u BiH održani nakon izbora u Srbiji, rezultat bi bio drugačiji"

Memišević smatra da političke promjene u susjednim državama mogu snažno uticati na društvene i političke procese u Bosni i Hercegovini.

"Ja sam stvarno uvjeren da su izbori u Bosni i Hercegovini bili nakon izbora u Srbiji, da bismo mi imali jako drugačiji rezultat nego što ga sad imamo", kazao je.

Objasnio je da je Zapadni Balkan regija u kojoj se politički procesi često prelijevaju iz jedne države u drugu.

"Ja sam uvjeren da bi se taj jedan val demokratizacije i traženja alternativa u političkom diskursu u Srbiji prelio u Bosnu i Hercegovinu, na isti način na koji se prelio i iz Mađarske u Srbiju", naveo je.

Kao primjere izdvojio je političke promjene u Mađarskoj i Srbiji, smatrajući da bi slični procesi mogli zahvatiti i druge države regije.

Formiranje vlasti u BiH moglo bi trajati znatno duže

Osvrćući se na postizbornu situaciju u Bosni i Hercegovini, Memišević je ocijenio da se politički procesi nakon svakih izbora odvijaju po gotovo istom obrascu.

"Meni u suštini svaki postizborni period u Bosni i Hercegovini izgleda isto. Pričamo o pregovorima, dogovaramo da ćemo se dogovarati i onda taj cijeli proces traje", rekao je.

Podsjetio je da je nakon izbora 2022. godine Vijeće ministara BiH formirano u januaru 2023. godine, što smatra izuzetkom u domaćoj političkoj praksi.

"Ja predviđam da će ovaj proces trajati puno, puno duže", kazao je.

Kao jedan od problema izdvojio je nepostojanje preciznih rokova za formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini, zbog čega, kako je naveo, pojedine institucije mogu godinama funkcionisati u tehničkom mandatu.

"Vlast nije vječna, građani moraju spoznati svoju snagu"

Na kraju razgovora Memišević je govorio o poukama koje političari i građani Bosne i Hercegovine mogu izvući iz studentskih protesta i političkih promjena u Srbiji.

"Ono što vlast u Bosni i Hercegovini svakako treba da nauči jeste činjenica da je vlast promjenjiva. Da vlast nije monolitna institucija koja se nikad ne mijenja, a evo očito da se mijenja", poručio je.

Posebno je naglasio važnost građanskog aktivizma i podsjetio na proteste u Bosni i Hercegovini 2014. godine.

"Ono što građani treba da nauče u tom svemu jeste da se ugledaju stvarno na ovu djecu u Srbiji, da u suštini spoznaju snagu koju imaju", rekao je Memišević.

Prema njegovim riječima, tragedija pada nadstrešnice u Novom Sadu bila je pokretač velikih društvenih promjena u Srbiji, dok i građani drugih zemalja regije imaju razloga da zahtijevaju odgovorniji rad institucija.

"Mislim da su društva u regiji i u Bosni i Hercegovini svjesna toga, samo ono što treba da se desi jeste da doista spoznaju svoju snagu u tom kontekstu", zaključio je Memišević za N1.