Osmi maj oblježava se kao Svjetski dan Crvenog Krsta. Ove godine pod sloganom "Porodica humanosti". Upravo oni, koji su za mnoge ponekad jedina porodica, organizovali su danas u Banjaluci u okrugli sto na ovu temu. U državi, koja se bori sa nezaposlenošću, izgleda da još uvijek ima onih koji za svoj rad, ne očekuju ništa.

Za svoju humanost, Milan Duvnjak iz Banjaluke nagrađen je titulom Najboljeg volontera u RS. Volonterskih sati odradio je mnogo. Sa paketom pomoći u rukama, na brojna vrata pokucao. Ono što bi zatekao, stvarna je slika, kako kaže bosanskohercegovačkog društva.

“Bukvalno nečija štala, oni tu žive, većina naših korisnika, tako da bilo mi je baš teško kada sam to vidio i onda sam bio srećan kakvu ja sreću imam gdje ja živim, šta ja imam i nisam patio za onim šta vidimo na društvenim mrežama, a kada listamo vidimo lijepe plaže, šume, gledamo gdje su sve ljudi otišli, a ustvari ne vidimo stvarno pozadinu, koliko naša država ima i koliko imamo siromašnih ljudi”, rekao je Duvnjak.

Da ih je mnogo, uvjerila se na terenu više puta i mlađa kolegica Danka. Na teške životne sudbine, nije, kako kaže, lako ostati imun. To je i ono što je najviše rastuži.

“Tuđa nesreća u suštini i kada obilazimo neke terene i ljude koji su u lošem imovinskom stanju, kada vidim koliko loše žive, pogotovo ako su to djeca i mladi ljudi, a opet mislim da to jeste ljepota da kroz taj humanitarni volonterski rad, pokažemo koliko je dobro biti dobar čovjek danas”, rekla je Danka Ristić.

Oni su ti koji za svoj rad ne očekuju ništa. Sreća i osmijeh na licu onoga kome je pomoć potrebna, za njih je najveća titula. Osim što se nađu da pomognu na terenu onima kojima je to najteže i najpotrebniije u tom trenutku, nerijetko pri ruci nađu se i korisnicima Gerontološkog centra u Banjaluci. Takva je sudbina 89-ogodišnjeg Slavka Mitrovića iz Prijedora. Sit, ali usamljen. Nakon smrti žene ostao je sam. Sin i unuci kilometrima daleko. Zbog svega, pomoć i društvo uvijek dobro dođu. I on nije jedini slučaj.

“Mi smo ta generacija koja je već ugrožena i već pri kraju i nema ti tu šta niti ja sad mogu tražiti ne znam ni ja šta. Meni su i godine, ali sve je dobro dok hodaš na svojim nogama, kada legneš u krevet, onda ne valja”, rekao je Mitrović.

Saradnja Crvenog krsta, kako u istom kažu, sa Gerontološkim centrom je na zadovoljavajućem nivou. Što se na odnos sa Vladom RS ne bi moglo reći. Najveći problem, izostanak finansijske pomoći. Tvrde, rade u otežanim uslovima.

“Iz razloga što je umanjen iznos granta. U prošloj godini smo dobili negdje oko 400.000 maraka a realizovali smo 4 miliona i preko 600.000 maraka , uglavnom mobilizacijom od drugih izvora”, rekao je Rajko Lazić, sekretar CK RS.

Da li će Vlada RS otvoriti svoj novčanik, iz resornog ministarstva, danas nisu željeli govoriti. No, osim što Crvenom krstu, treba novaca, – dobrovoljaca, dobrih humanih ljudi, volontera, sa početka priče, uvijek nedostaje.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad