Pravoslavni vjernici obilježavaju najtužniji dan u godini. Veliki petak. Dan kada je Isus Hristos stradao. Dan kada se crkvena zvona i pjesma ne čuje. Ali i dan kada se tradicionalno farbaju i šaraju jaja. Na taj način, pravoslavni vjernici pripremaju se i čekaju Hristovo vaskrsenje, odnosno najveći hrišćanski praznik, Vaskrs.

Na šporetu šerpa sa lukovinom. Na stolu čarape i poneka ubrana travčica. Nakon što se oljupina luka dobro iskuva i ispusti tamno smeđu boju, u istu stavljaju se umotana jaja sa ukrašenom pokojom djetelinom. Stari je to način farbanja vaskršnjih jaja. No, nije zaboravljen. Iako, danas postoje vještačke boje za farbanje, Bosa iz Banjaluke, pridržava se starog recepta.

“Obično farbam crvenom bojom i u lukovini. Može se farbati i sa čarapom i kojom biljčicom. Nemam praksu farbati voskom, mada bih voljela da naučim, imam šaraljku ali nisam do sada nikad. Prvo crveno jaje koje se ofarba, ono se ostavi u kući da bude do sljedeće godine kao čuvarkuća i za sreću porodice, doma u kojem živite”, priča nam Bosa Vidović Rakić.

Upitali smo da li u njenom domu postoji takmičarski duh kada je u pitanju tucanje jajima.

“Pa pomalo, da , mislim to je ono u porodici, ništa sa onim nekakvim predznakom, nego čisto onako malo da se potakmičimo”, govori nam.

Onome ko pobijedi, u ruke odlazi puknuto jaje. I to su samo neki od običaja kod pravoslavnih vjernika. Tradiciju naučenu od predaka na svoju djecu i unuke prenijela je i Jagoda Karać. No, kako i sama kaže, običaja je mnogo i razlikuju se od mjesta do mjesta.

“Lutala sam, pa sam nešto pokupila sa jedne strane nešto sa druge a sada sam se vratila u svoje nešto da ja prenesem na svoje. Ma svi su me učili i majka i baka i tetka i ujna i svi, živjelo se na selu pa se više praktikovalo , ali ima tu stvari kada bi čovjek više sjedio onda bi se više toga i sjetio ali inače se prati sva tradicija što se tiče Uskrsa”, ističe nam i Jagoda Karać.

Pojedini vjeruju da se u procesu farbanja i kuvanja jaja, ne treba pričati. Da ista ne bi pucala. Najteže to pada najmlađima. Koji se ujedno, cijelom procesu, najviše i raduju.

Veliki petak najtužniji je dan u godini za pravoslavne vjernike. Taj dan, crkvena zvona se ne čuju. Ne bi trebalo ni da se sluša muzika ili pušta u lokalima. Tradcionalno farbaju se vaskršnja jaja, svi drugi poslovi ne bi trebalo da se obavljaju.

Pa se tako ostatak vaskršnje trpeze sprema sutradan na veliku subotu. Na veliki petak strogo se posti. Na vodi.

“Taj jedan period u ovom slučaju od sedam sedmica koliko se pripremamo za Vaskrs tokom posta, ustvari i trebalo bi da bude jedna praksa za čitavu godinu, da sve dane, dakle ne samo za dane praznika nego upravo postignuće tog perioda ispunjeno je ukoliko proširimo te vrline koje smo vježbali u ovom periodu na čitavu godinu”, naglasio je ovo đakon Branislav Rajković.

Na veliki četvrtak, pravoslavni vjernici prisustvovali su čitanju 12 jevanđelja. Dan kada je Isus na tajnoj večeri podijelio vino i hljeb kao simbole svoga tijela i krvi, čime je ustanovljena tajna svetog pričešća. Oni koji su postili, istom pristupaju uzimajući iz ruke sveštenika kašičicu vina i komad hljeba.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad