Sjednica Interresorne radne grupe o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine održana je u Sarajevu.

Dio članova Interresorne radne grupe izrazio je nezadovoljstvo činjenicom da je CIK objavio na svom sajtu Prijedlog izmjena Izbornog zakona, a da one nisu njima odostavljene.

“Javno pozivam CIK da nam dostavi svoj prijedlog”, poručio je član Interresorne radne grupe Damir Arnaut.

Ranije je predsjedavajuća ove grupe Alma Čolo kazala da je Sekretarijat Parlamenta tražio od Sekretarijata CIK-a mišljenje o Izbornom zakonu, ali da su oni kazali da bez odobrenja članova CIK-a ne mogu to dostaviti.

“To je logično, oni nisu ovlašteni da daju mišljenje”, poručila je Čolo te dodadala da Sekretarijat obavlja činovnički dio posla.

“Sve se moglo riješitim da smo pozvali CIK kao predlagača da izloži svoj prijedlog”, poručila je Čolo.

Na kraju su zaključili da sve prijedloge izmjena Izbornog zakona sublimiraju te da se nakon toga o njima izjasne.

“Sve mi se čini da CIK želi naguravanje sa Parlamentom, a posebno ovom grupom”, rekao je član Interresorne radne grupe Sredoje Nović komentarišući u okviru rasprave da li ova radna grupa treba razmatrati prijedlog CIK-a objavljen na njihovom sajtu.

Inicijativa CIK-a predviđa uvođenje nekih novih pojmova poput preuranjene kampanje, zloupotrebe javnih sredstava u takozvanoj dužnosničkoj kampanji, govora mržnje, ranog glasanja, vanrednih izbora, vanrednih okolnosti i izborne tehnologije.

“Nisu našli za shodno da kažu radnoj grupi, imamo svoje prijedloge”, kaže Nović. Ranije je Dževad Mahmutović iz SDA preuzeo na sebe izmjene koje predlaže CIK.

“Mislim da se mi teško možemo danas izjašnjavati. Nisam siguran da ćemo moći i na narednoj sjednici”, rekao je Bariša Čolak iz HDZ BiH.

“Ovdje se želi Sekretarijat CIK-a, a zaobići one koji treba da predstavljaju CIK. Adresa su članovi CIK-a, a ne Sekretrijat”, kaže Dženan Đonlagić član Interresorne radne grupe.

Ponuđena su i rješenja za bolje definiranje mandata, kompenzacijskih mandata, izvršne funkcije, kao i rješenja za istovremeno obnašanje izvršne funkcije, finansiranja izbora u slučaju neusvajanja budžeta te su prezentirani modeli formiranja biračkih odbora i uvođenje normi za sprečavanje trgovine mjestima u biračkim odborima.

Propisana je i obavezna elektronska registracija za glasanje izvan BiH uz obavezu dostavljanja validnih dokaza o identitetu i boravištu izvan BiH, uvedena je i obaveza elektronske prijave političkih subjekata za ovjeru na izborima, kao i obaveza obavještavanja javnosti u postupcima u vezi s prigovorima i žalbama.

Također, propisana je mogućnost izricanja najstrožih sankcija političkim subjektima koji opstruiraju izborni proces na bilo koji način. CIK je predložio i rješenja kojima bi se broj preferencija na kandidatskoj listi političkog subjekta za koje se mogu opredijeliti birači ograničio na maksimalno tri preferencije. Takvim rješenjima, kažu iz CIK-a, smanjila bi se veličina glasačkog listića što bi u slučaju eventualnog uvođenja skeniranja glasačkog listića olakšalo tehnički taj posao, a povećala bi se brzina utvrđivanja rezultata te troškovi štampanja listića. U ponuđenim amandmanima, izabranom organu vlasti, odnosno nositelju javne funkcije izričito bi bilo zabranjeno korištenja javnih resursa u bilo koju vrstu izborne kampanje ili ličnu promociju ili promociju političkog subjekta.

U cilju unapređenja preporuka OSCE-a ugrađena je i definicija govora mržnje i proširen vremenski okvir u kojem takav govor zabranjen, a zbog sve većeg uticaja socijalnih mreža uvedene su odredbe za preuranjenu kampanju. Također, riješeno je pitanje obaveznog preispitivanja broja mandata iz svake izborne jedinice svake četiri godine od državnog i entitetskih parlamenata te alternativnog rješenja kojim se daje ovlast CIK-u da to pitanje regulira posebnom odlukom u slučaju da državni i entitetski parlamenti ne ispune tu obavezu. Predloženi su i povećani iznosi novčanih sankcija u krivičnim odredbama zakona, a u Izborni zakon po prvi put bi se uveo institut vanrednih izbora, ali samo u slučajevima kada i ukoliko to Ustav dozvoljava i omogućava.

Kako je pojasnio predsjednik CIK-a Željko Bakalar, ta institucija nije tretirala rješenja koja podrazumijevaju izmjene Ustava BiH jer oko toga mora postojati politički dogovor i one se tiču dijelova Zakona koji trebaju predvidjeti implementaciju presuda Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava. Podsjetio je na važnost uvođenja novih tehnologija u izborni proces i to već dugo zagovaraju što je publicirano u knjizi člana CIK-a Suada Arnautovića 2017. godine, a urađen je i projekt koji predviđa poboljšanje integriteta i transparentnosti izbornog procesa.

Taj materijal dostavljen je Parlamentarnoj skupštini BiH, ali on još nije razmatran iako je finansiran sredstvima poreznih obveznika građana Evropske unije i iako će uvođenje tih tehnologija zavisiti od parlamentaraca. Bakalar je naglasio da su izmjene izbornog zakonodavstva jedna od najaktuelnijih tema u 2021. godini, a CIK je svjestan političke klime i nepostojanja usaglašenog stava o učešću predstavnika CIK-a u radu Interresorne radne grupe i pored potrebe za tim koju je iskazala međunarodna zajednica. Budući da unutar Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva nema saglasnosti oko učešća članova CIK-a u tom tijelu predloženo je učešće stručnjaka iz CIK-a, ali Bakalar je pojasnio da su upravo članovi CIK-a prevashodno stručnjaci koji donose odluke u toj instituciji.

Kako je zaključio predsjednik CIK-a, oni će biti na raspolaganju PSBiH i Interresornoj radnoj grupi u skladu s ovlastima i spremni su uključiti se u procese te je pozvao državne parlamentarce da se o predloženim amandmanima odrede sa stručnog stanovišta, a ne na osnovu adrese s koje inicijativa dolazi. Nakon razmatranja dostavljenih prijedloga, sugestija i primjedbi, Centralna izborna komisija BiH će utvrditi konačan tekst Inicijative u skladu sa nadležnostima iz Izbornog zakona BiH i dostaviti ga Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.