Poraz hrvatskog lobiranja i pobjeda Bosne i Hercegovine, tako mnogi karakterišu Rezoluciju koju je jučer usvojio Evropski parlament. Većina nije prihvatila koncept podrške konstitutivnosti naroda koje su žustro zagovarali hrvatski zastupnici. Prethodno je odbijeno da se sličan termin spomene i u Deklaraciji NATO-a.

Vrlo kvalitetan tekst Rezolucije – poruke su pojedinih visokih bh. zvaničnika. Zaustavljene su težnje za dalje podjele i diskriminacije u BiH. Ujedno i zahvale kreaoatoru Rezolucije i evropskom izvjestitelju za BiH, Paulou Rangelu, koji se i sam oglasio na društvenim mrežama.

Funkcionisanje institucija

“Bosna i Hercegovina je u srcu Evrope i njeno prirodno mjesto je u Evropskoj uniji. Veliki je put do toga, mi smo svjesni, mnoge reforme su i dalje neophodne. Bosna je zemlja u kojoj je rat iz 90-tih ostavio duboke ožiljke koji teško zacjeljuju, sjeme podjela i nepovjerenja je još uvijek prisutno. Zbog toga pozivam bh. vlasti i sve političke lidere da se posvete jedinstvenom cilju da te razlike prevaziđu i pronađu široki konsenzus u kojem će osigurati funkcionisanje institucija koje poštuju multietničku kulturu zemlje”, rekao je Paulo Rangel, zastupnik u EP.

Tineke Strik, zastupnica u EP  istaknula je da većina Evropskog parlamenta mišljenja je da se tu “radi o građanima, građanskom društvu, a ne nužno samo o konstitutivnim narodima jer oni nužno ne predstavljaju sve.”

“U Daytonskom smo sporazumu imali tu potrebnu podjelu kako bi se pobrinuli da tri različite grupe imaju predstavnike. Ali to je već bilo prije 25 godina”, navela je Strik.

Član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, poručio je hrvatskim zastupnicima da konačno prestanu da se “brukaju” i pročitaju presude Evropskog suda za ljudska prava, jer jasno je da etnički koncept koji zagovaraju nije prihvatljiv za EU. Slične poruke i od Šefika Džaferovića.

“Zvanični Zagreb trebao bi dobro da se zamisli i da počne mijenjati politiku prema BiH. Hrvatska i BiH trebaju sarađivati, na principu međusobnog uvažavanja i bez paternalizma, a svaki pokušaj Zagreba da nameće rješenja BiH završit će neuspjehom i bespotrebnim srozavanjem ugleda Republike Hrvatske”, rekao je Džaferović.

Druga strana nezadovoljna

Većina evropskih parlamentaraca prepoznala je potrebu usklađivanja ustavnog okvira i izbornog zakonodavstva BiH s evropskim demokratskim standardima. A to znači isključivo implementacije presuda u predmetima Sejdić i Finci, Zornić, Šlaku.

“Odbacivanje amandmana parlamentaraca iz Hrvatske i evropskih ultradesničarskih stranaka, kojim se od Bosne i Hercegovine traži dodatno produbljivanje diskriminacije u izbornom procesu i nametanje standarda koje je Evropa davno odbacila, jasna je poruka u kojem pravcu se buduće reforme Ustava i izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini trebaju kretati”, istaknuli su iz SDA.

Druga strana pak nezadovoljna. Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu, optužila je parlamentarce koji su glasali za Rezoluciju da rade protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da zagovaraju koncept BiH koji apsolutno ne može zaživjeti, a to je građanska država.

“Ono što je važno da se ostvari konsenzus oko izborne reforme koja će omogućiti legitimnu zastupljenost sva tri naroda u institucijama i bolje funkcioniranje to je cijeli smisao ovoga što je poanta tih rezolucija zato svako ovakvo izviješće dolazi u nekom političkom trenutku, otprilike smo godinu i tri, četiri mjeseca od redovitih izbora u BiH dok se vode razgovori o novom konceptu Izbornoga zakona”, naveo je Andrej Plenković, premijer Hrvatske.

No te razgovore više neće voditi isključivo dvije stranke, SDA i HDZ, koje imaju potpuno različite stavove. Neuspjeh hrvatskog lobiranja kako u NATO, tako u EU, nije dobra poruka ni HDZ-u BiH iz kojeg se o posljednjim međunarodnim porukama, nisu očitovali.