Jugoistočna Evropa ili popularni Balkanski poluotok doživljava pravu demografsku kataklizmu proteklih četvrt vijeka. Smanjenje prirodnog priraštaja, te viši mortalitet od nataliteta, dovodi do pojave „bijele kuge“ u ovim državama. Uz taj problem prisutna je stalna emigracija u države centralne, sjeverne i zapadne Evrope, te prekookeanske prostore od Amerike do Australije, upozoravaju prof. dr. Miodrag N. Simović, prof. dr. Duško Vejnović i Slaven Knežević u svom članku „Demografski izazovi u kontekstu globalizacije: slučaj jugoistočne Evrope“.

Bugarska i Srbija među zemljama s najnižom stopom nataliteta u svijetu

“Jedan od najvećih problema je depopulacija koja je izražena u skoro svim zemljama regiona, uključujući Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Crnu Goru, Bugarsku, Rumuniju i Hrvatsku. Podaci pokazuju da ove zemlje gube stanovništvo brže nego bilo koji drugi region u Evropi, uglavnom zbog niskog prirodnog priraštaja i masovnih emigracija. Negativni prirodni priraštaj, koji je rezultat niskih stopa nataliteta i visokih stopa mortaliteta, dodatno je pogoršan ekonomskim i društvenim faktorima, uključujući nezaposlenost, niske plate, slabu socijalnu zaštitu i nedostatak perspektiva za mlade. U nekim zemljama, kao što su Bugarska i Srbija, stopa nataliteta je među najnižima u svijetu, što dovodi do kontinuiranog smanjenja broja stanovnika. Istovremeno, visoka stopa emigracije, naročito među mladima i visokoobrazovanim osobama, dovodi do odliva mozgova i gubitka ljudskog kapitala, što ima dugoročne negativne efekte na ekonomski razvoj i inovacije u regionu”, ističe se u analizi.

Odlazak mladih – gorući problem

Akademici navode gorući problem – mladi ljudi napuštaju svoje zemlje u potrazi za boljim ekonomskim i socijalnim uslovima u zemljama zapadne Evrope, što ostavlja region sa sve starijom populacijom i manjkom radne snage.

“Starenje stanovništva je još jedan ključni demografski izazov u Jugoistočnoj Evropi, jer rastući udio starijih osoba u ukupnoj populaciji predstavlja veliki teret za penzijske i zdravstvene sisteme koji već sada funkcionišu pod velikim pritiskom. Sve veći broj penzionera u odnosu na radno sposobno stanovništvo dovodi do strukturnih problema u finansiranju javnih sistema, dok istovremeno povećava potrebu za socijalnim i zdravstvenim uslugama, što zahtijeva dodatna ulaganja u sistem koji se već suočava sa nedovoljnim resursima”, naglasili su.

Etničke tenzije utiču na demografske promjene

Demografski izazovi u Jugoistočnoj Evropi, navode akademici, tijesno su povezani sa političkim i etničkim kontekstom regiona koji je obilježen istorijskim sukobima, etničkim tenzijama i neriješenim pitanjima vezanim za nacionalni identitet.

“Etničke tenzije i neriješena pitanja manjinskih prava u zemljama kao što su Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija često su povezani sa demografskim promjenama, što dodatno komplikuje političku stabilnost i međuetničke odnose. U nekim slučajevima demografske promijene se koriste kao politički instrument za jačanje etničkog uticaja u određenim područjima, što često dovodi do produbljivanja podijela i konfliktnih situacija. Dugoročne posljedice demografskih izazova u Jugoistočnoj Evropi su duboke i složene, jer se ovi problemi ne odnose samo na smanjenje broja stanovnika i starenje populacije, već i na šire ekonomske, društvene i političke aspekte”, navodi se u analizi.

BiH kao veoma loša “priča”

Poseban dio posvećene je i Bosni i Hercegovini u dijelu koji se zove “BiH kao veoma loša ‘priča'”.

“I Bosna i Hercegovina je loša demografska „priča“. Već dugo ona se nalazi u stanju „bijele kuge“, a to znači da je mortalitet veći od nataliteta. Mnogo gori aspekt je iseljavanje koje je u proteklim godinama doživjelo vrhunac. Maksimalan broj stanovnika je bio 1991. godine kada je BiH imala gotovo 4,4 miliona, a zadnji popis iz 2013. pokazao nešto više od 3,5 miliona ljudi. Današnje procjene su na brojkama ispod tri miliona, te se može konstatovati kako je država za tri decenije izgubila trećinu stanovnika”, navode.

U analizi se ističe podatak da je samo Slovenija nedavno u toku jedne godine godine izdala oko 16.000 radnih viza za državljanje BiH.

“Ovakva činjenica utiče da država ostaje bez stanovnika i radne snage. Pritisak privrede uslovljava da se povećava izdavanje radnih dozvola. Vlada Federacije BiH je nedavno usvojila izmjene i dopune zakona u kojima se nalaže da se radne dozvole za strance moraju izdati u roku najduže od 30 dana. Potrebe tržišta rada zahitjevaju brze i adekvatne mjere, ali se uvijek može postaviti pitanje zbog čega se nisu „čuvali“ domaći radnici?” – kaže se u analizi.

BiH gubi stanovništva kontinuirano

Kao demografski izazovi u BiH navode se istorijski i društveni kontekst, depopulacija i migracije,starenje stanovništva itd.

“Jedan od najvećih demografskih izazova u BiH je depopulacija, odnosno smanjenje broja stanovnika. Podaci pokazuju da se BiH suočava sa kontinuiranim padom populacije, uzrokovanim niskim prirodnim priraštajem i visokim stepenom emigracije. Prema izvještajima Ujedinjenih nacija i Svjetske banke, BiH je jedna od zemalja sa najvećom stopom emigracije u Evropi. Procjenjuje se da je više od dva miliona ljudi bh. porijekla emigriralo u inostranstvo.

Emigracija je posebno izražena među mladim i visokoobrazovanim osobama, što dovodi do tzv. „odliva mozgova“. Ovo ima dugoročne negativne posljedice na ekonomiju i društvo u cjelini, jer zemlja gubi radno sposobno stanovništvo i ključni ljudski kapital. Pored ekonomskih razloga, emigracija je često motivisana političkom nestabilnošću, korupcijom i nedostatkom perspektive za mlade.

Istovremeno, niska stopa nataliteta i visoka stopa mortaliteta dodatno pogoršavaju demografsku sliku. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, stopa nataliteta je u stalnom opadanju, dok je broj umrlih premašio broj rođenih. Ovo rezultira negativnim prirodnim priraštajem, što znači da broj stanovnika opada, čak i bez emigracije”, navodi se.

Također, BiH se suočava sa rastućim udjelom starijih osoba u ukupnoj populaciji. Podaci pokazuju da je procenat stanovnika starijih od 65 godina znatno porastao u poslednjih nekoliko decenija, dok je procenat mlađih od 15 godina u opadanju.

Uticaj na političke procese

Akademici ističu kako su demografska pitanja u BiH tijesno povezana sa etničkim i političkim kontekstom.

“Ratni sukobi i etničko čišćenje doveli su do značajnih promjena u demografskoj strukturi zemlje. Danas su etničke zajednice uglavnom koncentrisane u određenim djelovima zemlje, što dodatno komplikuje međuetničke odnose i političke procese. Pored toga, demografske promjene imaju direktan uticaj na politički sistem, jer su etničke kvote ključne za raspodijelu vlasti u BiH. Smanjenje broja stanovnika jedne etničke grupe u odnosu na druge može dovesti do promjena u političkom balansu, što često izaziva tenzije i konflikte. Etničke tenzije se takođe odražavaju u pitanjima povratka raseljenih lica i izbjeglica. Iako su mnogi ljudi nakon rata vratili svoju imovinu, mnogi nisu uspjeli da se vrate u svoja predratna mjesta zbog nedostatka ekonomskih mogućnosti ili straha od diskriminacije. Ovo je dovelo do trajnih promjena u etničkoj strukturi nekih područja”, navodi se u analizi.

A posljedice su duboke i dugoročne.

“Smanjenje broja stanovnika dovodi do manjeg broja poreskih obveznika, što utiče na javne finansije i sposobnost države da obezbijedi kvalitetne javne usluge. Starenje stanovništva i emigracija dodatno pogoršavaju ove probleme, stvarajući poremećaje u penzijskim i zdravstvenim sistemima. Na društvenom nivou, depopulacija i migracije mogu dovesti do socijalne izolacije, posebno u ruralnim područjima. Mnoge zajednice su već sada napuštene ili na ivici izumiranja, što ima negativan uticaj na kulturno nasljeđe i društveni kapital”, upozorava se.

Potencijalna rješenja

No, autori nude i potencijalna rješenja i strategije.

Suočavanje sa demografskim izazovima u BiH zahtijeva sveobuhvatan pristup i dugoročnu strategiju. Neki od ključnih koraka koji se mogu preduzeti uključuju:
1.Podrška natalitetu: uvođenje mjera koje podstiču rađanje, kao što su finansijske olakšice za porodice sa djecom, poboljšanje uslova za rad roditelja i ulaganje u infrastrukturu za djecu, poput vrtića i škola.
2. Smanjenje emigracije: poboljšanje ekonomskih i političkih uslova u zemlji kako bi se smanjio odliv stanovništva. Ovo uključuje borbu protiv korupcije, podsticanje zapošljavanja i stvaranje mogućnosti za mlade.
3. Podrška povratku dijaspore: stvaranje uslova za povratak onih koji su emigrirali, uključujući poreske olakšice, podršku za pokretanje biznisa i priznavanje stranih diploma.

4. Reforma penzijskog i zdravstvenog sistema: uvođenje reformi koje će omogućiti održivost ovih sistema u uslovima starenja stanovništva.
5. Ruralni razvoj: ulaganje u ruralna područja kako bi se spriječilo njihovo pražnjenje. Ovo uključuje razvoj infrastrukture, podršku poljoprivredi i stvaranje novih ekonomskih mogućnosti.
6.Jačanje međuetničkog dijaloga: rad na izgradnji povjerenja među etničkim zajednicama i promovisanje inkluzivnih politika koje će smanjiti tenzije i podstaći saradnju.

Cjelu analizu pročitajte OVDJE.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje