Rasprave koje se vode između Rusije i SAD-a oko situacije u Ukrajini se nastavljaju. U ekskluzivnom intervjuu za CNN portparol Kremlja Dmitri Peskov poručuje kako Rusija želi pronaći kompromisno rješenje, ali koje će biti utemeljeno na njihovim zahtjevima. Peskov također ističe da Rusija ima pravo na vlastite odluke o raspoređivanju oružja na svojoj teritoriji, ali sudeći prema njegovim riječima to ne žele dopustiti Ukrajini.

FAREED ZAKARIA, CNN: Zašto je Rusija donijela ove prijedloge, neki bi rekli, zašto je Rusija sada stvorila ovu krizu? Mnoge stvari o kojima se priča, ruski zahtjevi, nacrt pregovora, to su pitanja koja postoje već nekoliko godina. Ono što se dogodilo u posljednjih nekoliko mjeseci ili nekoliko sedmica dovelo je do toga da ovo postane svojevrsna hitna kriza, s Rusijom koja gomila više od 100.000 vojnika na ukrajinskoj granici. Da li se nešto promijenilo nedavno?

DMITRIY PESKOV, PORTPAROL KREMLJA: Pa, sve je počelo početkom 90-ih. Kada je Njemačka ponovo ujedinjena, i kada su tadašnji Sovjetski Savez i lider Sovjetskog Saveza gospodin Gorbačov rekli da je to u redu, bilo je obećanje američke strane. Nažalost, nije fiksirano u pravnom, u pravno obavezujućem garantnom dokumentu, ali to – postojala je garancija da NATO nikada neće – nikada neće proširiti svoju vojnu ili političku infrastrukturu na istok. Nažalost, od tada je počelo da se dešava suprotno, a vojna infrastruktura NATO-a je počela da se sve više približava granicama Ruske Federacije. Sjedinjene Države su počele da raspoređuju različita – različita oružja, različite sisteme za lansiranje, i tako dalje i tako dalje, svake godine bliže našoj granici. Sve je to dovelo do situacije da smo se time počeli osjećati ugroženo i naša nacionalna sigurnost bila ugrožena. Dakle, ovo što ste spomenuli nije priča o zadnjih par mjeseci ili nekoliko sedmica. To je priča o – od nekoliko decenija – o nekoliko decenija kada je – kada je NATO – i usput, NATO je u našem razumijevanju, to je organizacija koja je skrojena i stvorena za konfrontaciju, a ne za odbranu. A NATO nije golub mira, ni golub stabilnosti, ni golub prosperiteta. NATO je oružje konfrontacije, a to oružje konfrontacije iz godine u godinu je počelo sve bliže i bliže našim granicama. A nakon 2014. godine, kada se puč dogodio u Ukrajini, počela je Ukrajina — i Ukrajina je zapravo rekla da će se više orijentisati ka članstvu u NATO-u. Isprva su to bile samo riječi, ali s vremenom smo vidjeli postepenu invaziju NATO-a na ukrajinsku teritoriju, sa njegovom infrastrukturom, sa svojim instruktorima, sa zalihama odbrambenog i ofanzivnog oružja, podučavanjem ukrajinske vojske i tako dalje i tako dalje. I to nas je dovelo do— do crvene linije. To nas je dovelo u situaciju kada smo – kada to više nismo mogli tolerisati. I to je bio glavni razlog da predsjednik Putin kaže, ljudi, ovo je stvarna prijetnja za nas, i ovo je stvarna prijetnja stabilnosti i sigurnosti u Evropi – u evropskoj arhitekturi. Hajde da nađemo izlaz. Hajde da proizvedemo neke garancije za nas. Hajde da razmislimo o vraćanju vojne infrastrukture NATO-a u granice iz 1997. godine. Oslobodimo se ideje o članstvu Ukrajinaca u NATO-u, a isto tako da se oslobodimo ideje, napustimo ideju raspoređivanja bilo kakvog ofanzivnog oružja na teritoriji Ukrajina pored naših granica. To je bila glavna ideja, glavni predlog predsednika Putina. Dakle, mi smo prilično velika država, i preveliki smo, i previše smo važni da bismo ćutali o ovoj opasnosti. Dakle, to je bio glavni razlog.

FAREED ZAKARIA, CNN: Dakle, hajde da razgovaramo o prijedlozima, kao što kažete, čini se da je srž toga o potencijalnom članstvu Ukrajine u NATO-u. I pitam se da li je ovdje mogući kompromis. Rusija ne želi da Ukrajina postane članica NATO-a. Istina je da Ukrajina neće uskoro postati članica NATO-a. NATO upravlja konsenzusom; trebalo bi vam 30 glasova. Jasno je da ti glasovi ne postoje. Pa ipak, NATO ima politiku onoga što se naziva otvorenim vratima, a to je da u principu ne isključuje da bi bilo koja zemlja mogla – podnijeti zahtjev za članstvo. Da li je moguće zamisliti kompromis u kojem u stvari postoji – postoji izjava koja kaže da ne postoji – sadašnji plan da Ukrajina postane članica, ali ne isključujemo da bi u nekom trenutku u budućnosti to moglo desiti se za Ukrajinu kao i za bilo koju drugu zemlju? Postoji li tu potencijalni kompromis?

DMITRIY PESKOV, PORTPAROL KREMLJA: Pa, ima i prostora za kompromis. Isključujući neke glavne brige, ovdje govorimo o glavnim brigama. Rusija nikada nije imala manjak političke volje za pregovore. Naprotiv, predsednik Putin je bio voljan – bio je voljan sve vrijeme, i voljan je da pregovori sa NATO-om, sa Sjedinjenim Državama zasnovani na međusobnom – uzajamnom poštovanju i spremnosti da uzmu u obzir brige jednih drugih. Dakle, NATO— vi— govorite o politici otvorenih vrata za Ukrajinu, ali ne možete stvoriti sigurnost jedne zemlje na račun sigurnosti druge. Dakle, postoji razumijevanje nedjeljivosti sigurnosti. I to je izuzetno važno, izuzetno važno, i mi moramo da pronađemo kombinaciju za riješavanje ovog problema, uzimajući u obzir zabrinutost Rusije. Ne znamo kakav će biti ishod. Imali smo ove tri sjednice pregovora. Postoje neka— neka razumijevanja među nama. Ali generalno, u principu, sada možemo reći da ostajemo na drugačijim kolosijecima, na totalno drugačijim stazama, i to nije dobro, i to je uznemirujuće.

FAREED ZAKARIA, CNN: Mike McFaul, bivši ambasador u Rusiji, imao je seriju tvitova u kojima je rekao, evo moje liste—zahtjeva od Rusa pošto su Rusi postavili zahtjeve za NATO – samo ću da vam ih pročitam, i želim da dobijem vašu reakciju. Rusija pristaje da povuče svoje snage iz Moldavije. Rusija pristaje da povuče svoje snage iz Gruzije, odriče se priznanja Abhazije i Južne Osetije. Rusija pristaje da povuče svoje snage iz Ukrajine. Vratiti Krim Ukrajini. Prestanite podržavati separatističke snage u Ukrajini. Rusija pristaje da povuče rakete Iskander iz Kalinjingrada. Kakva je vaša reakcija na njih?

DMITRIY PESKOV, PORTPAROL KREMLJA: Dakle, imamo ruske mirovnjake — mirovnjake u raznim regionima. A u tim regionima situacija je i dalje veoma fleksibilna – i dalje je veoma, veoma krhka, i potencijalno povlačenje Rusa može dovesti do rasplamsavanja nove krize. Ne znamo šta može biti ishod i kakva može biti situacija sa Abhazijom ili sa Osetijom, na primer. A narod Abhazije i Osetije mogu biti ugroženi od gruzijskih nacionalista, kao što se desilo kada je Gruzija pokrenula rat protiv Osetije, šaljući tenkove protiv mirnog stanovništva. Morate to zapamtiti. I Rusija nikada ni sa kim neće razgovarati o povlačenju bilo kakvih projektila i bilo kakvog oružja iz Kalinjingrada, jer je Kalinjingrad teritorija Rusije, i uz dužno poštovanje, nikada nećemo tolerisati bilo kakve zahtjeve da uradimo ovo ili ono na svojoj teritoriji. . Nijedna država to neće tolerisati.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad