"Nijedan centimetar naših rijeka nikada više u cijevi", poruka je to koju su vlastima na današnjoj javnoj raspravi u Mostaru o Nacrtu zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine poslali članovi udruženja koja se godinama bore za očuvanje bh. rijeka. Zakonski tekst koji se našao na raspravi, kako su kazali, predstavlja nužan i eksplicitan korak ka potpunoj zabrani izgradnje MHE u Federaciji BiH i spašavanju stotina kilometara posljednjih divljih i pitkih rijeka. S druge strane, vlasnici hidroelektrana kažu da se donose paušalni zaključci bez analiza i ne uzimajući u obzir profit koji država dobije zahvaljujući njihovom radu.

Nakon što je Dom naroda Parlamenta FBiH odobrio Nacrt zakona koji se odnosi na zabranu gradnje mini hidroelektrana danas je održana javna rasprava aktivista koji se bore za očuvanje bh. rijeka te vlasnika hidroelektrana. Dominirali su oprečni stavovi ali i jasne poruke.

“Da se jednom zauvijek prestanu graditi mini hidroelektrane na našim rijekama jer njihova gradnja podrazumijeva da u budućnosti imamo BiH bez rijeka, onih planinskih, bistrih i čistih”, rekao je Ibrahim Turak, predsjednik Udruženja Neretva – Pusti me da tečem.

Uprkos sve glasnijim upozorenjima ekologa i lokalnih aktivista da se rijeke i eko sistemi na taj način bespovratno uništavaju, trend masovne izgradnje mini hidroelektrana u našoj zemlji godinama ne jenjava. Na ukupno 244 rijeke planirana je, kako tvrde, gradnja više od 500 malih hidroelektrana. Usvajanje prijedloga Zakona o električnoj energiji predstavljalo bi ključni korak u regulisanju ove problematike, poručili su iz Koalicije za očuvanje rijeka.

“Na način da će se energetske dozvole ukinuti, a regulisati tačan prag malih hidroelektrana što se tiče energetske snage. Činjenica je da kad bi svih tih 500 malih hidroelektrana bilo izgrađeno da bi na godišnjem nivou u najboljem slučaju ako nema klimatskih promjena i sušnih perioda doprinosile samo 2,5 posto električne enrgije na godišnjem nivou”, pojasnila je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhaus centra.

S druge strane, investitori kažu, dobit koju država ostvari zahvaljujući radu mini hidroelektrana je višestruka.

“Za pet godina 4.662.625 KM je davanje državi, što kroz PDV, vodnu, koncesionu i plate ljudima i nakon 30 godina rada ovo prelazi u vlasništvo Općine”, dodao je Senad Husnić, vlasnik mini hidroelektrana u Konjicu.

Prijedlog zakona je, kako tvrde, donesen paušalno bez analize, te je današanja javna rasprava, prema njihovom mišljenju, bespredmetna.

“Zato što je Parlament FBiH donio zaključak jedini u svijetu da se zabrani gradnja malih hidroelektrana navodno zbog štetnosti po okoliš, a ujedno je nedavno usvojio i Zakon o zaštiti okoliša i podzakonske akte kojim je rekao da za male hidroelektrane ne treba okolišna dozvola što znači da ne podliježu preispitavnju zaštite okoliša i štete okoliša, to je jedan apsurd”, dodao je Drago Lukenda, vlasnik mini hidroelektrane u Širokom Brijegu.

Zakonske izmjene zaustavit će gradnju 100 do 150 MHE i spasiti stotine kilometara posljednjih divljih i pitkih bosanskohercegovačkih rijeka, poručili su to aktivisti iz Fojnice, Kruščice, Bunskih kanala, doline Neretvice i Jablanice. Nakon sudskih procesa, protesta i peticija kažu, na korak su do pobjede.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad