Za 9. maj najavljuju se novi protesti neformalne grupe građana zbog nedavnih intervencija Kristijana Šmita koje su doprinijele uspostavi nove Vlade Federacije BiH. Ovaj put, tvrde, dolaze sa konkretnim rješenjima, ali još nisu sigurni na kojoj će lokaciji skup održati. No, iako se činilo da je, ispod radara, u sjenci izbora nove federalne vlade, prošla odluka visokog predstavnika u BiH, o izmjeni krivičnih zakonika Republike Srpske i Federacije BiH, reakcije polako pristižu.

Sankcionisati političku trgovinu, kategorično je odlučio visoki predstavnik u BiH. Za one koji nude ili primaju novčanu ili drugu korist na izborima, predviđena je kazna zatvora i do 10 godina. U oba entiteta. No, u srazmjeri sa nepriznavanjem legitimiteta visokog predstavnika, jači odjek, uobičajeno, imaju reakcije političkih predstavnika iz Republike Srpske.

“Republika Srpska neće objavljivati Šmitove zakone u Službenom glasniku. Mi ćemo kasnije kroz zakonodavstvo RS urediti tu oblast tako da je njegova besmislena priča i intervencija. Mislim da smo u nekom finišu ukupnog razvoja situacije oko BiH. I može se to sažeti u jedno – ili slovo Ustava ili mi izlazimo iz BiH”, rekao je Milorad Dodik.

Nametnute odluke stupaju na snagu na privremenoj osnovi sve dok ih Narodna skupština Republike Srpske, odnosno Parlament Federacije BiH, ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova, pojašnjavaju iz OHR-a. S tim u vezi, odluke koje nije donio najviši zakonodavni organ, nemaju ni budućnost, poručuje i prvi čovjek entitetskog parlamenta.

“To je samo bila potreba, pošto se u FBiH bavi eksperimentima, da ubaci Republiku Srpsku, da bi da bi se stekao neki utisak simetrije. Inače je potpuno nepotrebno i neće se primjenjivati u Službenom glasniku”, kaže Nenad Stevandić, predsjednik NSRS.

Neuobičajeno, ali sa stavovima vlasti, slažu se i predstavnici opozicije. Predsjednik PDP-a Branislav Borenović rekao je da jedno efikasno Tužilaštvo u BiH apsolutno ima dovoljno prostora da uz postojeće zakone uradi čudo u ovoj zemlji.

No, iz Transparency internationala ne misle tako. Nametnute odluke imaće problem u primjeni s obzirom na nespremnost pravosudnih organa da procesuiraju političku korupciju.

“Izmjena je u samim sankcijama, gdje će biti vrlo zanimljivo gledati kako će se te sankcije, uopšte, provoditi, s obzirom na to da nisu usklađene sa ostalim odredbama krivičnih zakona. Sve je ovo jedan vrlo problematičan pristup”, kaže Ivana Korajlić, Transparency International BiH.

Iako je ista odluka nametnuta i u Federaciji BiH, reakcije nemaju isti odjek kao u drugom entitetu. Jedan od prvih koji je reagovao je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji poručuje da ostaje dosljedan i ne podržava jednokratna rješenja. Međutim…

“Kada je riječ o izmjenama i dopunama krivičnog zakonodavstva, kojima se osigurava jačanje pravne države i vladavine prava, donesene odluke visokog predstavnika u tom segmentu podržavam”.

S obzirom na glasnije reakcije iz RS, biće zanimljivo pratiti kakve će refleksije ove odluke imati na FBiH.

“Kad bi proizvelo ono što logički treba da proizvede, svaku korupciju, svako potplaćivanje, sve ono što negira glas građana, što ga pretvara u nešto treće, a radi se tako skriveno, sofisticirano, potplaćujući, kupujući, to bi moralo da bude sankcionisano”, dodaje sociolog Esad Bajtal.

Što i stoji u obje odluke. No, još je sve teorija. A samo prije dva dana, novi slučaj pokušaja podmićivanja u praksi. I to uoči izbora novog rukovodstva entitetske vlade.

“Sad su ljudi koji su zastupnici izloženi takvim stvarima, takvim pritiscima, takvim ponudama… Novac koji se pominje… Ja ne mogu da vjerujem da to može da vrijedi toliko. I od koga, od onih ljudi koji su na pozicijama-direktori javnih kompanija, javnih preduzeća”, kaže premijer FBiH Nermin Nikšić.

Kazne od šest mjeseci do 10 godina zatvora, ali i zabrana obavljanja funkcija, mogle bi da budu rezultat nametnutih odluka za izborne mahinacije. Ili će sve ostati samo mrtvo slovo na papiru?