Banjalučki gradonačelnik Draško Stanivuković danas je posjetio Tuzlu gdje se sastao sa gradonačelnikom Jasminom Imamovićem, a potom obišao Saborni hram uspenja presvete Bogorodice.

Knjiga Ismeta Mujezinovića otišla je danas za Banja Luku, a iz Banja Luke u Tuzlu su stigli domaći proizvodi –  korpe mesa. Potom je uslijedila priča o saradnji.

Stanivuković izbjegao odgovor

“Banja Luka, Mostar, Sarajevo, Tuzla su važni gradovi. Važno je da ti gradovi sarađuju, a daleko je više toga u čemu možemo sarađivati, nego onoga u čemu ne možemo i u čemu nemamo zajednički interes”, istaknuo je Imamović.

Stanivuković je rekao da su razgovarali o jednom važnom projektu – tehnološkom parku, gdje Tuzla može da pokaže dragocjeno iskustvo.

“Banja Luka je u fazi tog projekta. I da određene firme koje su ovdje osnažile žele biti partneri i razvijati djelatnosti u Banja Luci, a privrednici iz Banja Luke da ulažu u Tuzlu”, dodao je Stanivuković.

Banjalučani su pozvani da dođu na Panonska jezera, a Tuzlaci da uživaju na Vrbasu. O prošlosti danas gradonačelnici nisu pričali, a na pitanje novinara hoće li otići na tuzlansku Kapiju i pokloniti se žrtvama, Stanivuković je vješto i diplomatski izbjegao odgovor.

“Dajte nam bar šansu da u ovom prvom susretu da te univerzalne poruke budu one poruke koje ćemo ovdje poslati. Naravno, poštovanje i saosjećanje prema svim žrtvama,to smo uvijek rekli. Gradonačelnik je predvidio da posjetimo divna jezera, razgovaramo o ovim temama. Ja medije pozivam da date šansu da pričamo o sadašnjosti i budućnosti“, istaknuo je gradonačelnik Banjaluke.

Nova fasada na crkvi

Gradonačelnici, predstavnici Vlade TK i pravoslavne crkve održali su zajednički sastanak oko priprema za obilježavanje velikog jubileja ovog objekta naredne godine.

“Današnji odbor imat će svoju radnu sedmicu da definišemo glavne smjernice i aktivnosti kako da tu proslavu na dostojanstven način proslavimo, vezano za ovaj veliki jubilej i sam grad Tuzlu. To će biti u nekom smislu prezentacija ovog grada i svih njegovih dostignuća i nekog zajedničkog života”, rekao je vladika zvorničko-tuzlanski Fotije.

Crkva bi u narednom periodu trebala dobiti novu fasadu i staze te plato za liturgije na otvorenom, a to će biti realizovano zajedničkim snagama grada, kantona, pravoslavne crkve te privrednika.

Saborni hram, odnosno, pravoslavna crkva u Tuzli postoji oko 140 godina. Zajedno sa drugim mnogobrojnim bogomoljama, dokaz je suživota u gradu soli.